Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Amnesti internešnal" /Amnesty International/ pozvala je u svom najnovijem izvještaju vlasti u Srbiji da sprovedu "brze i nepristrasne istrage i adekvatno kazne sve koji prijete i napadaju borce za ljudska prava i novinare.
Amnesti Internešnel smatra da vlasti u Srbiji ne pokazuju političku volju da pokrenu istrage i kazne osobe koje zastrašuju i napadaju aktiviste organizacija za zaštitu ljudskih prava, kaže za Glas Amerike istraživač Amnesti internešnela za Srbiju i Crnu Goru Šon Džons /Sian Jones/.
"Riječ je o nedostatku političke volje koji je uočen i kada je riječ o istrazi navodnih napada na predstavnike manjinskih zajednica u Srbiji"
U danas objavljenim dokumentima, organizacija sa sjedištem u Londonu posebno ukazuje na neadekvatan odgovor srpskih vlasti na antisemitske grafite i napade na predstavnike nevladinih organizacija - direktorku Helsinškog odbora za ljudska prava Sonju Biserko i direktorku Centra za humanitarno pravo Natašu Kandić, te pokušaje zastrašivanja novinara i urednika - radio stanice OK iz Vranja, dnevnog lista Danas i radio televizije B92.
Aktivisti organizacija za zaštitu ljudskih prava, i nezavisni novinari našli su se na meti onih koji bi željeli da silom uguše debatu o zločinima iz nedavne prošlosti, kaže Šon Džons.
“Svaka od organizacija koju smo pomenuli u izvještaju pokušava da natjera vladu Srbije da se suoči sa nedavnom prošlošću i kažnjavanjem počinilaca zločina iz vremena ratova u regionu. Tako da mi praktično upozoravamo ne samo na nekažnjavanje sadašnjih napada na aktiviste za ljudska prava i novinare, već na jednu opštu kulturu nekažnjavanja onih koji su grubo kršili ljudska prava u vrijeme nedavnih ratova u regionu, što je posljedica nedostatka političke volje vlasti”
Džons kaže da se poziv vlastima u Beogradu da sprovedu "brze i nepristrasne istrage i da adekvatno kazne one koji prijete i napadaju aktiviste za zaštitu ljudska prava i novinare može tumačiti i kao poziv da se sa retorike o potrebi suočavanja sa zločinima iz Miloševićeve ere pređe na djela, ali da se apelom prvenstveno podsjeća na obaveze koje je vlada u Beogradu preuzela članstvom u Savjetu Evrope i Ujedinjenim nacijama. “Vidjeli smo neke prave poteze vlade Srbije i napredak - pogotovo kada je riječ o predaji haških optuženika u prvoj polovini ove godine i pokretanju procesa protiv optuženih za zločine na “Ovčari” i tokom sukoba na Kosovu, kaže Šon Džons i podsjeća...
"Već četiri godine su od kako je počela istraga o masovnim grobnicama u koje su sahranjeni Albanci koji su hladnjačama prevoženi sa Kosova Iako ima optuženih za zločin u Suvoj Reci, nema optuženih za slučaj Batajnica. Ipak, napredak očigledno postoji...”
Suočavanje sa prošlošću i ispunjavanje međunarodnih obaveza ne ogleda se samo u pokretanju istraga i kažnjavanju počinilaca – već i u stvaranju opšte klime u kojoj će novinari i aktivisti za zaštitu ljudskih prava moći slobodno da govore o tome šta se u neposrednoj prošlosti dešavalo, kaže Šon Džons iz organizacije Amnesti internešnel.