Linkovi

Aljaska radi na eksploataciji velikih nalazišta prirodnog gasa


Kako se bliži zima, stanovnici mnogih severnih američkih država pripremaju se za hladno vreme i očekivane veće troškove grejanja, budući da su cene nafte i prirodnog gasa skočile zbog velike potražnje i ograničenih zaliha.

Država Aljaska u saradnji sa eneregetskim kompanijama radi na eksploataciji velikih nalazišta prirodnog gasa u Arktičkom regionu, ali problem predstavlja transport gasa do južnijih 48 država.

Proizvodnja nafte na Aljasci dostigla je vrhunac pre mnogo godina, ali u toj državi i dalje postoje velike zalihe gasa. Za mnoge potrošače, prirodni gas je najpopularniji izbor goriva jer relativno čisto sagoreva, i do skora je bio jeftin. Problem je, medjutim, kako transportovati gas iz regiona na dalekom severu do potrošača kojima je potreban nekoliko hiljada kilometara južnije. Za energetske kompanije i državu Aljasku, najbolje rešenje je gasovod dug 5,600 kilometara koji bi presekao kanadsku teritoriju i povezao se sa američkim sistemom distribucije. Izgradnja takvog gasovoda koštala bi 20 milijardi dolara, ali direktor Resora za naftu i gas Aljaske, Mark Majers, kaže da bi on postao žila kucavica američke ekonomije.

«Poremećaji koje vidimo da danas izaziva nafta bili bi relativno mali u poredjenju sa onim što bi se desilo ako počnu da se iscrpljuju naše domaće zalihe prirodnog gasa»

Majers dodaje da Aljaska želi da se plan o gasovodu realizuje što je pre moguće.

«Apsolutno je od ključnog značaja da taj gas što je moguće brže stigne do tržišta, nadamo se već 2012. godine, a najkasnije 2015, ali zaista, našoj zemlji su potrebne te zalihe»

Jedna od vodećih kompanija angažovanih na tom projektu je Britiš Petrol, koji već ima brojna postrojenja u regionu Prudo Beja. Skot Dajdžert, portparol Britiš Petrola-Aljaska kaže da je koncept gasovoda sličan postojećem naftovodu kroz Aljasku, koji je izgradjen ranih 70-ih godina uprkos primedbama ekologa koji su brinuli da će naftovod uništiti tundru tog regiona.

«U suštini, taj naftovod proseca Aljasku. Morali smo da ga gradimo iznad zemlje, na ovim vertikalnim stubovima, da tople cevi ne bi doticale smrznutu tundru».

Uprkos tome, državni i federalni zvaničnici ukazuju da se naftovod pokazao bezbednim i imao malo uticaja na životnu sredinu. Predloženi gasovod će, prema rečima Skota Dajdžerta, biti još bezbedniji, jer neće ići iznad tla.

«Ako bi gasovod polazio odavde, bio bi zakopan u trajno smrznutom sloju tla. To bi bile hladne cevi, i gradili bismo ga ispod zemlje što bi zapravo doprinelo bezbednosti».

Za razliku od nafte, prirodni gas morao bi da se ohladi pre nego što bude pušten kroz cevi, tako da ne bi predstavljao pretnju za smrznuto zemljište tundre. Ako bude sagradjen, gasovod kroz Aljasku će biti jedan od najvećih privatnih projekata u američkoj istoriji. Čak i ako projekat uskoro dobije zeleno svetlo, stručnjaci kažu da će biti potrebno najmanje osam godina pre nego što prvi gas počne da putuje tim gasovodom. Medjutim, do tada, ako se nastavi sadašnji trend rastuće potražnje, taj gas će biti izuzetno potreban.

XS
SM
MD
LG