Linkovi

Podrška predsedniku Bušu pala na 39 odsto


Prema novoj anketi lista Volstrit Džornal i TV mreže NBC podrška predsedniku Bušu pala je na 39 odsto. Druge ankete potvrdjuju da podrška predsedniku i njegovoj politici opada već nekoliko meseci.

Medjutim, politički analitičari smatraju da nema garancija da će demokrate uspeti da iskoriste prednosti koje im se time pružaju na vreme za kongresne izbore sledeće godine. Prema već pomenutoj anketi Volstrit Džornala i mreže NBC samo 28 odsto Amerikanaca smatra da se zemlja kreće u dobrom pravcu što je najniži procenat u poslednjih deset godina. Kada se radi o Iraku, 58 odsto ispitanika kažu da žele da američki vojnici počnu da se vraćaju kući posle izbora u Iraku u decembru. Već mesecima predsedniku Bušu opada podrška u jeku porasta zabrinutosti oko Iraka, cene goriva i odgovora federalne vlade na uragan Katrinu. Predsednik i njegovi saveznici u Kongresu su se nadali da će moći da krenu napred u pogledu reforme poreskog i penzionog sistema tokom njegovog drugog mandata. Medjutim, politički analitičar Norman Ornstin iz instituta «Amerikan Enterprajz» kaže da se široko kritikovani odgovor vlade na Uragan Katrinu pokazao neočekivanom preprekom u tom pogledu.

«Posle velikih promašaja do kojih je došlo, oni su u defanzivi i njihova sposobnost da ispune druge delove svog političkog programa je ograničena.»

Predsednik takodje nastoji da uguši, takoreći, pravu pobunu koja je izbila medju članovima njemu odanih konzervativaca koji su uznemireni izborom pravnog savetnika Bele kuće, Herijet Majers, za naslednika sudije Vrhovnog suda Sandre Dej O'Konor koja odlazi u penziju. Politički analitičar Čarls Kuk je pratio nezadovoljstvo na predsednikovom desnom krilu.

«Konzervativci su očekivali da će dobiti nekog ko će biti ubedjeni konzervativac, snažnih uverenja. Oni su sada iznervirani, razočarani, utučeni, pa čak i ozlojedjeni. Pitanje je – da li će preći preko toga ili ne.»

Dodatno opterećenje za republikance predstavljaju i nevolje dva stranačka lidera u Kongresu. Lider senatske većine, Bil Frist, suočen je sa istragom o svojim berzanskim transakcijama, dok je lider većine u Predstavničkom domu, Tom Dilej, morao privremeno da se povuče sa položaja pošto su protiv njega podignute dve optužnice zbog kršenja zakona o finansiranju izbornih kampanja u Teksasu. Opozicione demokrate pokušavaju da izvuku korist iz političkih problema predsednika i njegove stranke ali u tome samo delimično imaju uspeha. Demokrate su, na primer, i dalje podeljene oko Iraka. Neki od liberalnih aktivista bi želeli da se američke snage povuku, ali većina stranačkih lidera smatra da za sada nema alternative ostanku američkih trupa u toj zemlji još neko vreme. Oni, medjutim vrše pritisak na administraciju da odredi specifičan rok za početak povlačenja američkih vojnika. Nezavisni analitičar Stjuart Rotenberg smatra da su podele medju demokratama u pogledu Iraka – značajne

«Mnoge demokrate u Kongresu kritikuju način na koji predsednik vodi rat u Iraku, kao i njegovu politiku generalno, ali istovremeno ne žele da budu smatrani za antiratno orijentisane liberalne demokrate. Prema tome, oni žele da istovremeno budu kritični prema predsedniku i da podrže muškarce i žene u našim oružanim snagama koji se bore u Iraku.»

Rotenberg smatra da demokrate treba da učine više od kritikovanja predsednika i da bi trebalo da ponude sopstvenu alternativu i viziju o tome kuda žele da povedu zemlju. Demokrate takodje nemaju lidera koji bi ih ujedinio i koji bi ponudio alternativno gledište o nacionalnim prioritetima i načinu na koji treba voditi zemlju. To bi moglo dodatno da se iskomplikuje činjenicom da se nekoliko demokrata priprema da se takmiči na predsedničkim izborima 2008. godine.

XS
SM
MD
LG