Linkovi

Da li su Sjedinjene Države spremne za veliku katastrofu?


Dva velika uragana su nedavno pogodila američku Zalivsku oblast. Ljudi u Kaliforniji znaju da bi jednog dana veliki zemljotres mogao da sravni sa zemljom Los Andjeles i San Francisko. Zona rasedlina duž reke Misisipi bi mogla isto da učini sa Sent Luisom i drugim gradovima na srednjem zapadu Amerike. Njujork, Čikago i druge velike metropole bi mogle da dožive terorističke napade hemijskim ili radioaktivnim oružjem.

Azijski ptičji grip bi mogao da stigne avionom sa nekim zaraženim putnikom i da se proširi na milione Amerikanaca. Život je potencijalno opasan. Zbog toga ljudi očekuju od vlade da ih zaštiti od opasnosti i pruži odgovor kad dodje do katastrofe. Medjutim, odgovor na uragane Katrina i Rita poljuljao je poverenje javnosti u spremnost na katastrofu. Neki analitičari navode da ta zabrinutost ima osnovu. U Nacionalnom centru za reagovanje na katastrofe, na univerzitetu Kolumbija, direktor Irvin Redlener kaže da su američka spremnost i sposobnost za odgovor ograničeni.

”Mi smo spremni kad je u pitanju običan uragan ili umereni zemljotres na nekom mestu. Medjutim, ono što nismo u stanju da učinimo jeste da odgovorno reagujemo na zaista velike katastrofe.“

NARR: Gospodin Redlener dodaje da je kreiranje zaista adekvatnih planova za reagovanje na veći zemljotres ili teroristički napad teško zbog toga što vlasti ne znaju intenzitet katastrofe dok se ona ne desi. Zbog te neizvesnosti, vlade i drugi koriste teoriju ”menadžmenta rizika“ da bi predvideli šta bi se moglo dogoditi i - ako se to dogodi - kako najbolje odgovoriti. Baruh Fišhof, sa univerziteta Karnegi Melon, kaže da planeri katastrofe posmatraju nekoliko faktora u odredjivanju onoga sa čim bi se morali suočiti:

”Jednostavna formula za magnitudu rizika jeste: kakva je verovatnoća da će se katastrofa dogoditi i koliko će biti velika? Potrebno je planirati resurse za one stvari koje će se verovatno dogoditi i koje bi mogle biti užasne, ukoliko se dogode.“

A to će, kaže on, varirati u odnosu na lokaciju. Na primer, San Francisko i Los Andjeles su veoma ranjivi kad su u pitanju veliki zemljotresi, ali Njujork nije. Stoga će planiranje za zemljotrese biti obimnije u tim gradovima nego u Njujorku. S druge strane, mada Kalifornija ne očekuje uragane, oni su pogadjali Njujork, pa stoga taj grad mora da ima plan za odgovor na uragane. Opasnost od terorizma dodaje još jedan, nepredvidivi aspekt planiranja katastrofe i odgovora na nju. Časopis Business Week analizirao je nekoliko scenarija za moguće terorističke napade, procenjujući ne samo broj žrtava već i njihov ekonomski uticaj. Ta predvidjanja su uznemiravajuća.

Časopis navodi da bi biološki napad u nekom velikom američkom gradu mogao da usmrti čak milion ljudi i uzrokuje ogromnu ekonomsku štetu. Takozvana ”prljava bomba“ mogla bi da onesposobi neke delove grada za život, možda čak godinama - što bi primoralo relokaciju korporacija i ogromne ekonomske gubitke. Neki analitičari kažu da bi kad su u pitanju radiološki, hemijski ili biološki teroristički napadi, jedan od najvažnijih koraka bilo preduzimanje nacionalnih mera bezbednosti koje bi, nadamo se, sprečile odigravanje takvih napada.

XS
SM
MD
LG