Linkovi

Irački suniti obećali da će odbaciti nacrt ustava na referendumu


Uz posredstvo Sjedinjenih Država šiitski i kurdski političari u Iraku održavaju sastanak sa sunitskim Arapima u traganju za promenama koje bi u poslednjem momentu mogle biti unete u nacrt iračkog ustava kako bi se dobila podrška sunita.

I dok se pregovori nastavljaju, sunitski Arapi se pripremaju da glasaju protiv te povelje, za koju kažu da je suprotna njihovim interesima.

Lociran izmedju Bagdada i Samare, na severu zemlje, grad Tamrija i okolna mesta odavno predstavljaju enklavu za neke od najupornijih Sunitskih sledbenika bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina. Kad su Amerikancima predvodjene snage zbacile Sadama i raspustile iraccku armiju 2003.godine, nezaposleni i gnevni Suniti i Sadamovi lojalisti pretvorili su tu oblast u jedno od uporišta pobunjenika. Pošto su marginalizovani i pošto su im sunitski ekstremisti koji se protive demokratiji u Iraku pretili nasiljem, mnogi sunitski Arapi su se pridružili drugim nezadovoljnim Sunitima u bojkotu nacionalnih izbora u januaru. Rezultat tog bojkota je taj što su kontrolu u iračkom parlamentu koji broji 275 članova dobili dugo ugušivani Ssiiti i Kurdi, koji su najvećim delom napisali a zatim i odobrili nacrt novog ustava. Jedan vlasnik radnje u Tarmiji, koji se predstavio kao Jasim, kaže da većina Sunita sada shvata da je bojkot januarskih izbora bio velika greška zbog toga što je dao Šiitima i Kurdima ovlašćenje da napišu ustav, koji, kako on kaže, namerno ignoriše Sunite:


Jasim je rekao da u ustavu ne stoji jasno šta će se dogoditi sa iračkim naftnim bogatstvom. On ističe da jedino što zna jeste da su najveća nalazišta nafte na kurdskom severu i na jugu zemlje, gde Šiiti žele da formiraju poluautonomnu mini-državu, kako bi zaradu od nafte mogli da zadrže za sebe. Jasim se pozvao na odredbu u nacrtu ustava o davanju jakih ovlašćenja regionalnim vladama. Suniti strahuju da bi u labavoj federaciji regije u kojima žive sunitski Arapi bile lišene prihoda od velikih iračkih naftnih rezervi, što bi uzrokovalo raspad zemlje. Suniti stavljaju primedbe i na nekoliko drugih ključnih tačaka u ustavu, uključujući nedosmislenu zabranu delovanja Sadamove stranke Baas, koja se proglašava terorističkom grupom. S obzirom da su mnogi Suniti bivši članovi stranke Baas, oni strahuju da bi te odredbe mogle da budu korišćene da se Suniti izostave i isključe sa položaja u vladi. Po postojećem zakonu, ako dve trećine glasača u bilo koje tri iračke pokrajine bude glasalo protiv ustava, on će biti odbačen. Suniti koji čine oko 20 posto od ukupno 27 miliona Iračana, čine većinu u četiri od 18 pokrajina. Ukoliko referendum ne uspe, irački prelazni parlament će morati da bude raspušten, a izbori za novi moraće da budu održani do 15 decembra. Nova skupština bi zatim morala da radi na novom ustavu, koji bi bio iznet na referendum idućeg oktobra. Medjutim, mnogi irački analitičari iznose uverenje da sunitski Arapi neće imati dovoljno glasova da poraze nacrt ustava. Suniti bi mogli da formiraju većinu u četiri od 18 pokrajina u zemlji, ali je njihov broj preovladjuje samo u jednoj od njih. Većina ljudi, čak i medju Sunitima koji mu se protive, kažu da će ustav verovatno biti odobren. To izaziva strahovanja da bi referendum mogao samo dalje da distancija sunitske Arape i ojača ustanak.

XS
SM
MD
LG