Linkovi

Život u 21. veku podrazumeva ubrzani tempo


Putujemo avionima i vozovima koji su brzi kao metak, vesti dobijamo brzinom svetlosti, a uz pomoć mobilnih telefona, brzog interneta i naravno, brze hrane, većina ljudi proleti kroz dan, trudeći se da uradi više za što manje vremena. Ali to ne važi baš za sve.

Novinar Karl Honorej priznaje da je njegov život ne tako davno bio trka bez daha sa vremenom.

«Ranije, kada sam bio zavistan od brzine, moj ceo život bio je spisak stvari koje treba uraditi».

Da bi završio sve to, Honorej kaže da je postao opsednut štednjom vremena gde god je moguće , minut ovde, nekoliko sekundi tamo. On kaže da ljudi obično ne shvataju da je njihov ceo život pretvoren u treniranje žurbe, dok ne dobiju poziv za budjenje, i nešto ih zaustavi.

«Za neke je to bolest. Dobijete slom ili vas telo jednostavno izda zato što idete prebrzo. Za neke ljude, raspadne se veza sa dragom osobom, jer nikada nisu imali vremena da je saslušaju i provedu s njom».

Honorej je poziv za budjenje , dobio pre tri godine kada je počeo da čita priče za laku noć svom trogodišnjem sinu.

«Ulazio bih u njegovu sobu u vreme za spavanje i jednostavno ne bih mogao da se zaustavim. Ubrzano sam čitao priču «Mačka u šeširu», što je potpuno besmisleno. Čuo sam za seriju knjiga nazvanih «Jednominutne priče za laku noć», što je užasavajuća ideja, ali je moja prva reakcija bila: Odlična ideja , moram da ih nabavim. Tada sam uhvatio sebe i shvatio da je stvar otišla previše daleko».

U svojoj knjizi «Pohvala sporosti» , Karl Honorej se potrudio da otkrije zašto je moderan život postao tako grozničav.

«Na pamet vam padaju urbanizacija, gradovi koji stavljaju ljude u ubrzani tempo, tehnologija, radno mesto, potrošačka psihologija. Ali, mislim da ako odete dublje , stižete do toga da vreme, posebno na Zapadu, vidite kao linearni a ne kruzzni tok. Vreme nam uvek izmiče , vreme je novac, iskoristi ga ili izgubi».

Da bi poboljšali kvalitet svog života , kaže Honorej, ljudi treba da prihvate ono što naziva «filozofijom sporosti».

«Mislim da je jedna od kulturolosskih pretpostavki koje pravimo ta da je sporost loša, da sporiji znači biti lenj ili neproduktivan ili da lako odustajete. Medjutim , suprotno je istina. Sada, čak i u visokotehnološkom društvu , potrebni su nam trenuci usporenosti. Kada radite sporije, ustvari radite bolje i vaša produktivnost je veća».

Filozofija usporavanja je svetski fenomen i niz pokreta se sada bavi redefinisanjem odnosa sa vremenom; medju njima je i grupa Spora hrana ccije ime sve govori. Autor knjige «Pohvala sporosti», Karl Honorej se nada da stissavanju svetske užurbanosti i nestrpljivog stila života i dodaje da usporavanje nije stvar koju ljudi mogu da urade brzo, i da uz sav pritisak da budemo brži, to nije uvek ni izviljdljivo. Ali, kaže on , vredi se potruditi.

XS
SM
MD
LG