Linkovi

Staford: Vašinton će i dalje biti diplomatski angažovan na Balkanu i posvetiće veliku pažnju Kosovu


Visoki predstavnik EU, Havier Solana, izjavio je da će naredna 2006. godina biti od ključne važnosti za Balkan, posebno Kosovo, i da je taj prostor više nego bilo koji drugi na svetu -- odgovornost Evropske unije i da će svako rešenje tog pitanja morati da uzme u obzir regionalnu stabilnost. Profesor bezbednosne politike na Nacionalnom vojnom koledžu u Vašingtonu i stručnjak za Balkan, Roj Staford, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem, osvrnuo se na neka od tih pitanja.

Staford: Havier Solana je svakako u pravu kada naglašava bezbednosnu i stratešku važnost Balkana za Evropu. Da li će 2005. ili 2006. biti od ključne važnosti drugo je pitanje. Medjutim, Balkan je svakako važan za Evropu jer ona ne može sebi da dozvoli postojanje “crne rupe” u kojoj vladaju kriminal, korupcija i ekonomska stagnacija, i koji je i dalje politički problematičan i ekonomski iscrpljujući za ostatak Evrope. U tom smislu, Solana je apsolutno u pravu. Evropska unija, medjutim, prolazi kroz “krizu proširenja” što se da zaključiti na osnovu negativnih referenduma u Holandiji i Francuskoj o evropskom ustavu. Stav birača te dve zemelje odražava gledište da se Evropska unija proširila prebrzo i da je vreme da se pauzira i situacija preispita, što je loša vest za balkanske zemlje koje žele da se što pre priključe Evropskoj uniji. Što se tiče SAD, Vašington će na Balkanu prepustiti vodeću ulogu Evropskoj uniji, jer taj je region deo Evrope i samim tim evropska odogovornost. Pored pristustva američkih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, Vašinton će i dalje biti veoma aktivno diplomatski angažovan u tom regionu i posvetiće veliku pažnju Kosovu.

Glas Amerike: Prem svim nagoveštajima, pregovori o konačnom statusu Kosova bi mogli da počnu krajem ove godine. Evropska unija smatra da je nemoguće rešiti pitanje Kosova bez razmatranja posledica tog rešenja po region?

Staford: Pitanje regionalne stabilnosti i bezbednosti je od presudne važnosti i za Evropsku uniju i za SAD. Mislim da će progovori o konačnom statusu početi krajem ove godine. Kaj Eide će uskoro podneti svoj izveštaj, što će omogućiti početak procesa. Imenovaće se glavni izaslanik za pregovore, koji će zastupati Evropsku uniju, i njegov zamenik, koji će predstavljati SAD. Mada će u izveštaju Kaj Eidea biti naglašeno da standardi nisu ispunjeni i da je potrebno učiniti više, pregovori će početi. Medjutim, glavni problem uoči početka pregovora jeste da ni jedna strana nije spremna za njih -- ni srpska, ni albanska. Pozicija Beograda “više od autonomije, manje od nezavisnosti” nije sasvim jasna niti potpuno razradjena. Kosovski Albanci takodje nisu organizovani. Ni jedna strana nema jasnu početnu pregovaračku poziciju i obe strane zagovaraju ekstremne stavove, tako da će biti teško da se postigne kompromisno rešenje. Pred nama je dug i težak put.

Glas Amerike: Zbog kojih razloga Republika Srpske nije spremna da sprovede reformu policije, mada je prihvatila reformu vojske?

Staford: Mada je Republika Srpska privhatila reformu vojske, Banja Luka nije spremna da prihvati reformu policije jer je vidi kao direktnu pretnju egzistenciji Republike Srpske, kao pokušaj da se uspostave savezne institucije i kao kršenje Dejtonskog sporauzma i ustava. Policijske snage su važne Republici Srpskoj; one su deo političkog sistema. Iz tih i drugih razloga Banja Luka u ovom momentu nije spremna da se odrekne svojih policijskih snaga. Suprotno tome, sve strane, uključujući Republiku Srpsku, prihvatile su reformu vojske, i tu je zabeležen veliki uspeh. Razlog uspešnog rešenje tog pitanja je i činjenica da obe strane nisu više mogle da finansiraju svoje vojne snage. Drugi razlog je veoma delotvorna uprava NATO-a, posebno generala Šuka i američkog izaslanika pri komandi NATO-a, Rafija Gligorijana. Da sumiram, reforma policije Republke Srpske nije prihvaćena jer narod i političari stvarno smatraju da bi ona mogla da ugrozi Republiku Srpsku.

XS
SM
MD
LG