Linkovi

Naučnici dekodiraju gene životinja, bakterija i virusa


Međunarodna grupa naučnika je pre dve godine završila Projekat ljudskog genoma, odnosno izuzetno važnu mapu gena u ljudskom telu. Naučnici danas nastavljaju započeti posao i dekodiraju gene životinja, bakterija i virusa.

U Projektu ljudskog genoma su učestvovali i naučnici iz Nacionalne laboratorije u Los Alamosu, na jugozapadu Nju Meksika. Istraživanje gena pomaže u traganju za putevima lečenja nekih oboljenja.

Genom je genetički sastav organizma. Projekat ljudskog genoma, koji je trajao 13 godina, rađen je sa ciljem da se utvrdi precizan redosled ljudskih gena. DNK jednog organizma i hromozomi su hemikalije koje nose genetsku informaciju. Projekat je identifikovao najmanje 25 hiljada gena u ljudskom DNK. Recimo i da je DNK raspoređen u ćelije duž čvrsto upletenih hromozomskih vlakana. Redosled DNK stvara svaki genetski jedinstveni profil. Tom Bretin, naučnik iz Nacionalne laboratorije u Los Alamosu, kaže da Projekat ljudskog genoma pomaže da se pronađu nove metode dijagnostikovanja i lečenja četiri hiljade do sada idnetifikovanih naslednih bolesti.

«Možemo da vidimo da je nešto nasleđeno od oca ili majke, ali ne znamo tačno šta je uzrok bolesti. Zahvaljujući redosledu ljudskih hromozoma, možemo stvarno da počnemo da gledamo i kažemo šta se razlikuje u hemijskoj kompoziciji hromozoma neke konkretne obolele osobe, u poređenju sa nekim možda zdravim članom iste porodice», kaže Tom Bretin.

Očekuje se da će manipulacija genima, poznata kao genska terapija, koja već počinje da se koristi, pomoći da se u budućnosti zaustave nasledne bolesti. Lekovi će na kraju da se prave prema individualnom genetskom sastavu. Ali pre toga, kaže ovaj istraživač, naučnici treba da utvrde zbog čega su neki lekovi kod ljudi sa istom bolešću efikasniji od drugih.

«Pri lečenju raka, na primer, zbog čega neka vrsta lečenja nekim ljudima pomaže, a drugima ne? Prema jednoj od novih hipoteza, to se događa zbog hromozomske kompozicije pojedinca koji je podvrgnut tretmanu. Na osnovu toga možete da zamislite da bi na osnovu dijagnoze kojom se utvrđuje redosled ljudskih hromozoma, mogao da se odredi najbolji način lečenja», kaže Bretin.

Iako naučnici sada više znaju o genima, i dalje se ne zna kako oni funkcionišu. Budući da geni čine svega 2 odsto ljudskog genoma, naučnici će morati da nauče još mnogo toga.

«Uistinu razumemo šta stvarno znači samo 1 odsto tih podataka. Geni su samo mali deo hromozoma. Ali postoje veliki regioni između između gena i mi nemamo pojma kakvu ulogu oni igraju u razvoju nekog pojedinca ili pojavi neke bolesti», kaže Bretin, dodavši da je ipak sigurno da će napredak koji su naučnici postigli u genetskom istraživanju dovesti do revolucije u medicini.

«Jasno je da će ljudsko zdravlje u 21. veku zbog toga da se promeni. Od ranog postavljanja dijagnoze, da bi čovek mogao da promeni način života i predupredi pojavu neke bolesti, sve do ovih novih načina lečenja namenjenih određenim pojedincima ili opštih tretmana koji su rezultat razumevanja ljudskog genoma», kaže Bretin.

Nacionalna laboratorija u Los Alamosu nastavlja istraživanje genoma u oblastima kao što je dešifrovanje bakterijskih gena. Očekuje se da će ta istraživanja smanjiti zagađenost i globalno zagrevanje i omogućiti proizvodnju čistijih goriva.

XS
SM
MD
LG