Linkovi

Evropska unija – buduća supersila?


Uprkos brojnim ekonomskim i demografskim problemima, Evropska unija postaje sve veća politička i ekonomska sila, tvrdi Rokvel Šnabel , autor nove knjige o budućnosti EU pod naslovom «Buduća supersila? Uspon Evrope i njen izazov Sjedinjenim Državama». Na nedavnoj panel diskusiji u organizaciji vašingtonskog centra «Vudro Vilson», nekoliko eksperata se saglasilo da bi EU mogla da izraste uz supersilu, ali da prethodno mora liberalizovati ekonomiju, reformisati tržište rada i na bolji načinj integrisati rastuću populaciju manjinskih etničmkih zajednica. Učesnici panela su istovremeno apelovali na Vašington da ujedinjenu Evropu tretira kao principijelnog saveznika.

U svojoj knjizi pod naslovom «Buduća supersila? Uspon Evrope i njen izazov Sjedinjenim Državama», bivši američki ambasador u EU, Rokvel Šnabel predviđa dolazak «evropskog doba». Učestvujući na panelu u Centru «Vudro Vilson», Šnabel takođe ukazuje da je jaka i bezbjedna Evropa u najboljem interesu Sjedinjenih Država.

Sa više od pola milijarde stanovnika, domaćim bruto proizvodom od 12 biliona dolara, sa 25 glasova u UN, dvije nuklearne sile i najvećim budžetom za međunarodnu pomoć u svijetu, EU već diktira pravila američkim poslovnim korporacijama, kaže Stjuart Eizenstat /Stuart/, bivši zamjenik američkog sekretara za finansije i nekadašnji ambasador u EU. On, recimo, ukazuje na «Protokol iz Kjota o globalnom zagrijavanju», koji je Bušova administracija odbila da ratifikuje.

«Američke kompanije u stvari, sve više poštuju standarde protokola iz Kjota, iako Sjedinjene države nisu ratifikovale sporazum. Ogroman broj evropskih ispostava američkih kompanija na Starom kontinentu mora da poštuje standarde Kjota, jer je EU prihvatila Protokol.»

Međutim, ukoliko 25-točlani blok uistinu želi da izraste u vodeću svjetsku ekonomsku silu, moraće da se suoči sa velikim izazovima. Duboka ekonomska kriza u pojedinim evropskim državama prijeti da naruši životni standard stanovništva. Njemački BDP po glavi stanovnika – nekad najveći u Evropi – danas je na 23. mjestu među državama EU; samo je BDP Portugala i Grčke manji. Sa nezaposlenošću od 12 odsto broj onih koji rade u Njemačkoj je 10 odsto veći u odnosu na besposlene. Francuska sa dvocifrenim parametrom nezaposlenosti takođe se suočava sa sličnim problemima.

Rokvel Šnabel, koji je inače uspješan kalifornijski bankar, vjeruje da da reforme tržišta rada, poreske olakšice i liberalizacija tržišta mogu značajno unaprijediti ekonomsku prespektivu evropskih država. Šnabel u tom kontekstu pozdravlja radikalne preduzetnički orijetnisane reforme koje su sprovedene u Irskoj.

Stručnjaci sa obje strane Atlantika upozoravaju i da je naglo opadanja broja stanovnika na Starom kontinentu najveći izazov – kako za privredu, tako i za kulturni identitet Evrope. Sa sadašnjim prirodnim priraštajem koji na 10 žena dodjeljuje 18-toro djece, Njemačka će do 2050. godine izgubiti četvrtinu svoje populacije. I u Italiji situacija nije bolja. 2050. umjesto sadašnjih 60, sa trenutnom stopom prirodnog priraštaja, Italija će imati tek 36 miliona stanovnika.

Sve starija i malobrojnija evropska populacija, kažu mnogi stručnjaci, postaće zavisna od uglavnom muslimanske, vanevropske imigracije. Kritičari tvrde da su tretmanom «gastarbajtera – radnika na privremenom radu» koji se dodjeljuje imigrantima, Evropske vlade zapostavile socijalnu integraciju tih ljudi.

Martin Voker poznati britanski novinar stacioniran u Sjedinjenim Državama kaže da uglavnom siromašni i društveno marginalizovani Muslimani sebe ne doživljavaju Evropljanima i da stoga stvaraju svoja, paralelna društva unutar velikog broja zapadnih zemalja.

«Ako postoji nešto veliko što Evropa može da nauči od Amerike – to nije ni ekonomska rezonantnost, niti je to moć «zapošljavanja i otpuštanja» na tržištu rada, već – po mom mišljenju – sposobnost Amerike da asimilira, da ustanovi i poštuje širi smisao identiteta koji objedinjava američke Italijane, Njemce, Arape, Libance, Japance i druge.»

Stručnajci okupljeni na panelu u Centru «Vudro Vilson» zaključili su da potencijalna transformacija EU u buduću svjetsku supersilu zavisi prevenstveno od sposobnosti jednog broja njenih članica da se suoče a izazovima ekonomskih i demografskih promjena.

Trenutna trgovinska razmjena EU i SAD u vrijednosti od čak 2 i po biliona dolara čini čak 60 odsto ukupne globalne trgovinske razmjene, daleko više od bilo koje trgovinske relacije na planeti.

XS
SM
MD
LG