Linkovi

Terzić: Posledice uragana će se svakako odraziti na američku privredu


“Neki analitičari smatraju da bi cena nafte mogla da poraste i do 100 dolara po barelu, što bi dovelo do fundamentalne restrukture američke privrede” kaže Branko Terzić, jedan od vodećih američkih stručnjaka za globalnu energetiku u kompaniji ”Deloitte and Touche” i bivši član petočlane federalne komisije za energetiku u administraciji predsednika Džordža Buša starijeg. O posledicama uragana Katrina na američko naftno tržiste i američku privredu uopšte sa Brankom Terzićem razgovarao jer naš kolega Branko Mikašinović.

Terzić: Neposredna posledica uragana Katrina bilo je povećanje cene benzina za oko jedna dolar po galonu. U ovom momentu, ne funkcioniše oko 20 odsto američke proizvodnje nafte, mada durgoročne posledice uragana još nisu sagledive. Medjutim, kratkoročne posledice su da rafinerije i naftovodi za prenos nafte sa juga Amerike nisu operativni, dok su mnoge platforme za vadjenje nafte ostećene. Dakle, kratkoročne posledice su neposredno i naglo povećanje cena benzina u SAD.

Glas Amerike: Kakve će biti posledice uragana Katrina za američku i globlanu ekonomsku situaciju?

Terzić: Posledice uragana će se svakako odraziti na američku privredu. Procenjuje se da će u ovom, trećem kvartalu, američki bruto nacionalni proizvod biti manji za oko 0.25 do 0.50 odsto, dok se u četvrtom kvartalu predvidja smanjenje od jedan odsto. Dugoročne posledice jos nisu predvidive, što će zavisiti od ulaganja kapitala, i od toga kojom će brzinom obnova regiona stimulisati privredne aktivnosti. U svakom slučaju, najavljeni priliv novca iz federalne kase doprineće stimulisanju ekonomije, što će ublažiti dirketan udarac na američku privredu tokom naredna dva kvartala. Dodatna dugoročna negativna posledica će biti povećanje cena benzina veće od očekivanog.

Glas Amerike: Šta mislite o budućem kretanju cena benzina i kako bi to moglo da se odrazi na američku privredu?

Terzić: U vezi sa tim pitanjem imate dva oprečna gledišta. Jedna grupa stručnjaka, na čelu sa autorom i investicionim bankarom Metom Simensom, iz firme “Simens and Company,” smatra da su svetske rezerve nafte manje nego što se predvidjalo, posebno u Saudijskoj Arabiji. To bi moglo da dovede do smanjenja zaliha i daleko većeg povećanja cena. U tu grupu spadaju oni koji misle da su zalihe nedovoljne i da bi cena nafte mogla da skoči i do 100 dolara po barelu, što bi zahtevalo fundamentalnu restrukturu američke privrede. Druga grupa, na čelu sa Dr. Danijelom Jurgenom, iz konsultantske firme “Cambridge Energy Research Associates,” tvrdi da će biti dovoljno zaliha na raspolaganju i predvidja smanjenje cena nafte na ispod 64 dolara po barelu.

Glas Amerike: Šta će biti potrebno učiniti da bi se obnovio stari, istorijski grad američkog juga, Nju Orleans?

Terzić: U ovom momentu je teško reći nešto specifičnije, jer odgovor na to pitanje zavisi od niza važnih profesionalnih i političkih odluka. Jedna se odnosi na dalju izgradnju nasipa, druga na praksu gardnje objekata na terenu koji je ispod morskog nivoa, uz izgradnju sve nužne infrastrukture za zaštitu naselja i objekata. Treća opcija je da se od sada gradi samo na terenu iznad nivoa mora, i da se od starog Nju Orleansa spase ono što se može. Materijalna šteta pričinjena tom gradu verovatno je veća od 50 milijardi doalra, od čega oko 20 miljardi otpada na osiguranu nekretninu i drugu imovinu, a 30 na neosiguranu, što će zahtevati ogromna ulaganja. Dakle ostaje otvoreno pitanje kako i gde će se obnoviti Nju Orleans?

XS
SM
MD
LG