Linkovi

U kojoj meri je konflikt u Iraku sastavni deo rata protiv terorizma i da li postoje neki nagoveštaji nove američke politike ili strategije u tom pogledu?


O tome govori spoljnopolitički saradnik Niksonovog centra u Vašingtonu, Tam Homel, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinovićem.

Homel: Kao što je predsednik Buš često puta naglašavao u svojim brojnim govorima, Irak je važan i sastavni deo borbe protiv terorizma. Od početka sukoba u Iraku ta zemlja je postala leglo terorista, posebno u oblasti obuke i indoktrinacije. Mnogi teroristi stiču vojno i terorističko iskustvo u Iraku i vraćaju se u zemlje svog porekla gde bi mogli da nastave takve aktivnosti, uključujući Evropu i Balkan. Kada govorimo o obuci u Iraku ona je daleko usavršenija u poredjunju sa onom u Avganistanu, što predstavlja problem. Pentagon je prošle nedelje obeledanio novu strategiju u borbi protiv terorizma, menjajući svoj stav i retoriku sa “borbe protiv terorzima” na “ borbu protiv ekstremnih ideologija,” što ukazuje da Bušova administracija uočava da nije reč isključivo o oružanom konfliktu, već o sukobu koji sadrži brojne komponente, a jedna od najvažnijih jeste borba protiv terorističkih ideologija koja je u osnovi brojnih teororističkih organizacija.

Glas Amerike: Britanski premijer Toni Bler je najavio nove oštrije mere u borbi protiv terorizma. Šta je pravi put: oštre mere ili integracija muslimanskih zajednica?

Homel: Predlog premijera Blera, pored oštrih mera, stavlja naglasak na specifične predloge kojima bi se intenzivirala integracija muslimanskih zajednica u Velikoj Britaniji. Pored toga, Bler je ustvari zaveo oštrije mere protiv ekstremnih ideologija svih vidova, a ne samo islamske. Blerova inicijativa će poslužiti kao dobar test delotvornosti takve akcije. Sve organizacije koje zagovarju nasilje i terorizam biće proglašene ileglanim, a eksremistima ce biti uskračena dobrodošlica u toj zemlji. Nadajmo se da će ta inicijativa pokazati rezultate.

Glas Amerike: Da li postoji opasnost od terorizma na Balkanu u svetlu mogućeg pristustva Al Kaide u tom regionu?

Homel: Očigledno je da je Al Kaida prisutna u mnogim delovima sveta. SAD se brinu o mogućem prisustvu Al Kaide u Meksiku, dakle, nadomak SAD, a Evropljnai izražavaju zbrinutost u vezi sa Balkanom. Medjutim, teroristička ideologija ne širi se samo preko terorističkih logora za obuku, već i prekao interenta, gde su nudi obuka, recimo, sposobnost pravljenja bombi. To se preko interneta čini daleko brže i efikasnije i te informacije su dostupne u raznim regionima širom sveta. Mada se u nekim izveštajima ukazuje da su bombe korišćene u Lodnu veoma slične onima koje su pravljene na Balkanu, može se isto reći i za bombe koje koristi Irska republikanska armija. Stoga ne verujem da su u pitanaju specifična geografska područja, već globalni pristup eliminisanju terorizma.

Glas Amerike: Šta bi trebalo da bude u srži zapadne borbe protiv terorizma.?

Homel: Pentagon je, kao što sam rekao, stavio novi fokus i na borbu protiv ideologije što je, verujem, pravi kurs. Za svakog ubijenog teroristu u Iraku, imate tri koji će ga zameniti. Dakle, treba se prebaciti sa ratnog na ideološki plan. Al Kaida odlično vlada veštinom propagandnog delovanja: snima svoje brojne akcije i napade, objašnjava ih i širi svoju propagandu ideologiju. Sada je pitanje da li će zapad biti u stanju da pridobije saradnju umerenih muslimana koji ne podržavaju nasilje, kao jedan od najvažnijih aspekata u borbi protiv terorizma.

XS
SM
MD
LG