Linkovi

Američki apelacioni sud doneo odluku da se osumnjičenim teroristima može suditi pred vojnim tribunalima


Američki apelacioni sud doneo je odluku da osumnjičenim teroristima može da se sudi pred vojnim tribunalima. Ta presuda je otvorila vrata za moguću konačnu konfrontaciju o tom kontroverznom pitanju pred Vrhovnim sudom. Tročlana komisija američkog apelacionog suda donela je Bušovoj administraciji veliku pravnu pobedu svojom presudom da se može nastaviti sa sudjenjima osumnjičenim teroristima pred vojnim sudovima.

Apelacioni sud zaključio je da osumnjičeni teroristi Al Kaide nemaju pravo na zaštitu Ženevske konvencije iz 1949. koja reguliše tretman ratnih zarobljenika. Presuda je doneta u slučaju Salima Ahmada Hamdana, gradjanina Jemena, za koga američke vlasti tvrde da je ranije bio vozač terorističkog lidera Osame bin Ladena, a koji se sada nalazi u američkom vojnom zatvoru u zalivu Gvantanamo na Kubi. Hamdanovi advokati tvrdili su da pravila rada vojnih tribunala – koje je formirao predsednik Buš posle terorističkih napada 11. septembra 2001. – krše osnovna zakonska prava. U novembru je sud na nižoj instanci doneo presudu u Hamdanovu korist, čime je rad tribunala iznenada blokiran.

U zatvorskoj jedinici Gvantanamo trenutno je pritvoreno 520 osumnjičenih terorista, od kojih se neki, poput Salima Hamdana, tu drže bez sudjenja još od 2001. Sudije apelacionog suda odbacile su tvrdnje Hamdanovih advokata da je predsednik Buš prekoračio svoja ovlašćenja kada je uspostavio vojne tribunale. Sud je rekao da rezolucija koju je usvojio Kongres posle napada 2001. predsedniku daje dovoljno pravno ovlašćenje da formira vojne tribunale, kao i da formalna objava rata nije za to neophodna. Nil Kejtel, glavni pravni zastupnik Salima Hamdana, i profesor prava sa Univerziteta Džordžtaun, rekao je za Glas Amerike da će presuda apelacionog suda u praksi značiti zabrinjavajuće proširenje predsedničkih ovlašćenja.

«Ovo je veoma opasna odluka za ljude koji veruju u principe ograničene vladavine, jer ona zapravo znači da predsednik može da zanemari Ženevsku konvenciju i najviše zakone SAD koji ograničavaju način na koji predsednik sprovodi vojnu pravdu. U praksi to znači da Ženevska konvencija više ne predstavlja nikakvu prepreku za rad predsednika i funkcionisanje naših trupa».

Hamdanovi advokati će sada možda zahtevati da slučaj razmotri apelacioni sud u punom sastavu od 12 sudija, ili bi mogli da zatraže da on ode direktno pred Vrhovni sud. Nil Kejtel kaže da pravni zastupnici još nisu doneli odluku o svojim budućim potezima, osim da će možda tražiti ono što je nazvao «adekvatnom procenom» presude apelacionog suda.

XS
SM
MD
LG