Linkovi

Rezolucija Kongresa o Srebrenici uticaće na tužbu BiH protiv SCG


Predstavnički dom američkog kongresa usvojio je u ponedelajk veče Rezoluciju broj 199, kojom podsjeća na masakr više od 7 hiljada Bošnjaka u Srebrenici, u julu 1995. godine i taj zločin koji su počinile snage bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladića - označava genocidom.
U rezoluciji broj 199 Predstavnički dom Kongresa odaje dužnu počast hiljadama nedužnih srebreničkih žrtava, kao i svih ubijenih za vrijeme konflikta i genocida u BiH.

Predlagač rezolucije, kongresmen Kristofer Smit rekao je da su četiri osnovna razloga za usvajanje tog dokumenta.

"Zato što su neki od optuženih za ovaj zločin još na slobodi. Drugo - zato što neki negiraju da se zločin desio, dok drugi tvrde da je to nešto drugo, a ne genocid. Treće, medjunarodna zajednica mora naučiti iz neuspjeha da spriječi pokolj, s obzirom na to da je Srebrenica bila zaštićena zona UN-a. I konačno, zbog duga prema onima koji su u Srebrenici izgubili svoje najdraže, a od kojih su mnogi danas američki gradjani".

Citirajući odluku apelacionog vijeća haškog tribunala iz Aprila 2004. godine kongresmen Smit je rekao kako Predstavnički dom ne može a da se ne saglasi sa tim stavom u kojem se kaže da se zločin u Srebrenici mora nazvati pravim imenom.

"Kada pogledamo definiciju genocida, a znamo šta se prije 10 godina desilo u Srebrenici - ja i svi drugi ne možemo a da ne prihvatimo stav da se samo ubijanje oko 8 hiljada Bošnjaka u Srebrenici mora proglasiti genocidom"

Kongresmen Ras Karnahan, demokrata iz savezne države Mizouri, jedan je od kopredlagača Rezolucije. O činjenici da je masakr u Srebrenici Kongres okarakterisao kao genocid, u razgovoru sa Mirelom Bruk iz bosanskog servisa Glasa Amerike, kongresmen Karnahan kaže:“Mislim da je veoma važno da se u istorijski kontekst smjeste zlodjela koja su se tamo desila, koja su bila i jesu genocid. Nema dileme o tome da je to ono što se desilo u BiH”.

U Rezoluciji Predstavničkog doma navodi se da su politiku agresije i etničkog čišćenja koju su sprovodile srpske snage podržavali sljedbenici režima Slobodana Miloševića.

"Ova rezolucija ukazuje na direktnu podršku koju je pružao srpski režim Slobodana Miloševića. To nije uzak krug Miloševićevih egzekutora, kako to neki u Beogradu tvrde. Mi govorimo o cijelom nedemokratskom režimu, a ne samo o nekolicini pojedinaca iz vlasti. Štaviše, sljedbenika režima bilo je i u vojsci, i u policiji, i u državnim institucijama. I kad god je izgledalo da pobjeđuje u konfliktu sa komšijama, podrška naroda Miloševiću je rasla. Milošević je, s punim pravo, u Hagu od 2001. Ali, su zašto dtrugi poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića i dalje na slobodi. Zašto su do juče uživali podršku - ne samo kriminalnih mreža, već i vojske i policije... Ali kada govorimo o sljedbenicima Miloševićevog režima, ne govorimo o onima koji su danas na vlasti u Srbiji, onima koji su se izlagali opasnposti protiveći se Miloševiću i koji nisu imali uticaja na ono što se u Srebrenici desilo 1995", rekao je Smit.

I demokrata - kopredlagač rezolucije, kongresmen Tom Lentos, ukazao je na obavezu zadovoljenja pravde za žrtve i kažnjavanja odgvornih za - kako je rekao - najgnusniji zločin u krvavom bosanskom konfliktu. Lentos je rekao da je nedopustivo to što se dvojica najodgovornijih za zločin u Srebrenici - Radovan Karadžić i Ratko Mladić - i dalje Slobodno kreću po Srbiji i u djelovima Bosne i Hercegovine, gdje su Srbi na vlasti.

"Sramno je da optužene za takav ratni zločin srpski zvaničnici u Bosni i zvaničnici u Srbiji i dalje štite", rekao je Lentos naglasivši da rezolucijom o Srebrenici predstavnički dom traži pravdu kako se nigdje na planeti, ništa slično ne bi dogodilo u budućnosti.

Rezolucija čiji su predlagači republikanac Kristofer Smit i demokrata Bendžamin Kardin navodi se da dio odgovornosti za pad zaštičene zone Ujedinjenih nacija poslije koje je usledilo masovno ubistvo srebreničkih muškaraca i dječaka, snose i UN i njene članice jer nisu preduzele odlučnu, pravovremenu i srazmjernu akciju.

Na pitanje da li će usvajanje Rezolucije u Kongresu uticati na tužbu koju je BiH podigla protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde, kongresman Karnahan kaže:

“Mislim da hoće. Mislim da se Rezolucijom unosi međunarodno priznanje, jasna definicija zločina koji su se tamo desili. Ona se zasigurno može koristiti i u kontekstu tužbe”, kaže kongresmen Karnahan.

XS
SM
MD
LG