Linkovi

Patriotski zakon


U Sjedinjenim Državama je i dalje u toku debata o produženju važnosti nekih odredbi takozvanog patriotskog zakona, usvojenog posle terorističkih napada 11. septembra 2001.

U javnoj raspravi o tom pitanju učestvuju kako političari i predstavnici bezbednosnih službi tako i aktivisti i eksperti za zaštitu ljudskih prava. Neposredno posle terorističkih napada 11. septembra Kongres je ubedljivom većinom glasova, uz dvostranačku podršku, usvojio Patriotski zakon kojim su funkcionerima bezbednosnih službi data šira ovlašćenja u praćenju i hapšenju osoba osumnjičenih za terorističke aktivnosti, dok je istovremeno imigracionoj službi odobreno da vodi tajne postupke u pojedinim slučajevima. Važnost 16 odredbi patriotskog zakona trebalo bi da istekne u novembru ove godine ukoliko Kongres ne usvoji posebnu meru kojom bi je produžio. Predsednik Buš je zatražio od zakonodavaca da ne samo produže važnost tih odredbi, već da ih učine trajnim.

«Ovaj zakon je bio efikasan - dao je dobre rezultate. Mislim da ne bi trebalo da ukidamo ili dozvolimo da istekne važnost nečemu što je dobro funkcionisalo. Treba da obnovimo patriotski zakon zato što je ojačao našu nacionalnu bezbednost.»

Predsednik Buš tvrdi da je patriotski zakon pomogao vlastima da razbiju terorističke ćelije na teritoriji SAD i da pokrenu postupak protiv ljudi koji su pomagali Al-Kaidi. On takodje smatra da je zakon omogućio policijskim i obaveštajnim službama da efikasnije razmenjuju informacije.

«Da li možete da zamislite da naš sistem nije omogućavao našim bezbednosnim agencijama da razmenjuju informacije. Na primer obaveštajne agencije nisu mogle da razmene informacije sa Federalnim istražnim biroom. Patriotski zakon je omogućio da srušimo te zidove.»

Medjutim, grupe za zaštitu ljudskih prava smatraju da patriotski zakon umanjuje gradjanske slobode i da nepravično uzima na metu imigrante. U svom nedavnom svedočenju u Kongresu, predstavnik američkog ogranka organizacije Amnesty International, Čip Pits, bio je vrlo kritičan.

«Samo postojanje takvih mera negativno se odražava na fundamentalne slobode, uključujući slobodu govora, udruživanja, veroispovesti i uverenja, kao i pravo na privatnost i ravnopravnu zaštitu pred zakonom. Radi se o pravima koja garantuje Ustav SAD, ali je njihova zaštita takodje obaveza koja proističe iz medjunarodnih ugovora.»

Karlina Tapia-Ruano, iz Američkog udruženja imigracionih advokata, smatra da su nedužni imigranti često žrtve potrage za teroristima.

«Naše udruženje veoma brinu neke odredbe patriotskog zakona, naročito one koje se odnose na pravo vlasti da deportuju osobe koje se bave ustavno zaštićenim aktivnostima,» kaže Tapia-Ruano.

Medjutim, predsednik Buš smatra da patriotski zakon štiti ustavna prava i navodi da se njime samo dozvoljava bezbednosnim službama da koriste iste mere protiv osumnjičenih terorista koje se koriste i protiv kriminalaca.

«Ako je u redu da se pojedine mere koriste za praćenje vodja narko-mafije, zašto ne bismo mogli da ih koristimo i protiv terorista?», pita se predsednik Buš.

Neki članovi Kongresa se zalažu i za dalje proširenje patriotskog zakona i za davanje dodatnih ovlašćenja FBI-u praćenju osumnjičenih terorista. Prema nedavnoj anketi lista Vašington Post i tv mreže ABC, 59 odsto Amerikanaca smatra da bi FBI i dalje trebalo da ima ovlašćenja koja su mu poverena patriotskim zakonom.

XS
SM
MD
LG