U međunarodnoj zajednici, u prvom redu među članicama Kontakt grupe, vlada uvjerenje da je ograničena nezavisnost, najoptimalniji budući status Kosova. To, nezvanično, vidi i politička elita u Beogradu, ali to ne želi da saopšti javno, jer je – pokazalo se to i nakon nedavnog hrabrog istupa bivšeg šefa diplomatije Srbije i Crne Gore Gora Svilanovića – pitanje budućeg statusa Kosova u Srbiji i dalje izuzetno osjetljivo. To je na predavanju u vašingtonskom centru Vudro Vilson, danas rekao Miša Gleni novinar, publicista i vrlo dobar poznavalac međunarodne politike prema Balkanu.
Međunarodna zajednica je saglasna da se rješenje svih balkanskih sporova mora pronaći u kontekstu evropske perspektive regiona, pa će se u tom okviru razmatrati i najoptimalniji okvir budućeg statusa Kosova. Činjenica je da status kvo nije održiv i da se proces rešavanja kosovskog statusa mora pokrenuti.
Postavlja se, međutim pitanje, čime će međunarodna zajednica ubijediti zvanični Beograd da pristane na kosovsku nezavisnost. U tom kontekstu, najznačajniju ulogu, imaće Evropska unija, kao jedini međunarodni subjekat koji bi Srbiji otvorio jasan i ubrzan put ka punopravnom članstvu. Problem, u ovom trenutku, predstavlja tmurni oblak koji se nadvio nad procesom proširenja Unije nakon što su Francuzi i Holanđani nedavno odbacili evropski ustav. To kaže, Miša Gleni, britanski publicista i dobar poznavalac prilika na Balkanu. U razgovoru za Glas Amerike, Gleni, između ostalo, kaže da u postojećim okolnostima – ograničena nezavisnost za Kosovo, kao optimum, neće naići ni na protivljenje Rusije, jer Moskva neće blokirati politiku SAD i EU u regionu.
“Rusi se u Kontakt grupi ponašaju po principu toplo-hladno i u ovom trenutku su hladnokrvni. Za Ruse, shodno informacijama koje ja imam iz diplomatskih izvora, Kosovo nije principijelno pitanje. Samo ukoliko Moskva procijeni da je Zapad bio nerazuman u vezi sa nekim drugim pitanjima, moglo bi se desiti da podigne glas oko Kosova, ali mislim da se to neće desiti i da Rusija neće ugrožavati proces”, smatra Gleni.
On je na predavanju u Vudro Vilson Centru posebno ukazao na pozitivno i konstruktivno ponašanje srpkog premijera Vojislava Koštunice u proteklih nekoliko mjeseci, ističući kako - od povratka bivšeg ambasadora državne zajednice u Londonu, Vladete Jankovića u Beograd – Koštuničini postupci nailaze na odobravanje vlada u Londonu i Vašingtonu. Posebno interesantano je to što Koštunica ne govori o neprihvatljivosti nezavisnosti za Kosovo, na način na koji to čini predsjednik Srbije Boris Tadić, kaže Gleni ističući da takav Tadićev stav nije politički najoportuniji.
Govoreći o rokovima za pregovore i odluku o statusu Kosova, Gleni kaže da početak pregovora na jesen i odluka na ljeto iduće godine – predsatavljaju idealan scenario, ali da su trenutne prilike daleko od idealnih i da još nije izvjesno da će Kai Eide, izaslanik generalnog sekratara UN-a, odobriti početak pregovora o statusu.
“Kai Eide će ovo posmatrati kao vrlo ozbiljan problem. To znači da će on ozbiljno analizirati situaciju, na osnovu čega će donijeti odluku. Mislim da se ne može sa izvjesnošću reći, kakva će ta odluka da bude”, kaže Gleni.
Po njegovim riječima, Evropska unija bi trebalo da Srbiji i njenom stanovništvu otvori pristup Šengenskoj zoni i na taj način pomogne okončanje dugogodišnje izlolacije. Brži ekonomski opravak Srbije pratile bi i kapitalne strane investicije, za šta se, s obzirom naatraktivnost geopolitičkog položaja Srbije, se u međunarodnim poslovnim krugovima već iskazuje ogroman interes. Srbija bi, kaže, Miša Gleni, mogla da vrlo brzo pretekne Hrvatsku, čija je vlada odlukom da ne uhapsi i preda Haškom sudu generala Antu Gotovinu, napravila kardinalnu grešku i propustila vrlo važan voz ka Evropskoj uniji. Vodeće evropske države, Francuska, Njemačka i Britanija, nastaviće da – a za to se posebno zalažu Britanci i Holanđani – pregovori sa Hrvatskom ne počnu dok Gotovina ne bude u Hagu. Isto će – smatra Gleni – važiti i za Srbiju, dok god Ratko Mladić bude na slobodi...
"Međunarodna zajednica je apsolutno konzistentna kada je u pitanju Ratko Mladić.neće biti napretka u evroatlanskim integrativnim procesima dok se Mladić ne uhapsi i preda. Ne vidim ništa što bi ukazalo da se ta politika međunarodne zajednice promijenila".
Gleni je rekao da su i hapšenje i predaja Radovana Karadžića donekle povezani sa bržom integracijom Srbije u evropske i evroatlanske strukture, ali ne u mjeri u kojoj međunarodna zajednica instistira na hapšenju Ratka Mladića. Za Glas Amerike, Gleni kaže da očekuje da će nakon objavljivanja snimaka likvidacija Bošnjaka iz Srebrenice, koje je – kako vjeruje – bilo koordinirano u četvorouglu: Vašington-Brisel-Beograd-Hag, da će javnost u Srbiji bolje prihvatila hapšenje najtraženijeg haškog optuženika:
"Namjera objavljivanja snimka je da se pripremi stanovništvo za hapšenje Mladića i Karadžića. Naravno, ne može se sa sigurnošću reći kada će oni biti uhapšeni ali ako se pogleda šta se na tom planu – hapšenja i dobrovoljnih predaja uradilo u Srbiji i RS u poslednjiih nekoliko mjeseci, sve govori u prilog tome da se hapošenje sprema. U tom smislum mislim da je i objavljivanje snimka koordinirano, kao logički dio priprema. A i neki ljudi su mi potvrdili da je to upravo slučaj."
Pored toga, Gleni ne vjeruje da je najava objedinjavanja optužnice protiv nekoliko viskoh bivših srpskih državnih i policijskih funkcionera u Hagu, greška Tužilaštva, ali naglašava da, bez obzira na to, saradnja sa haškim tribunalom uskoro neće biti faktor u procesu evropskih integracija Srbije.
Što se tiče budućnosti državne zajednice Srbije i Crne Gore, imajući u vidu najave referenduma u Crnoj Gori početkom naredne godine, Miša Gleni kaže:
“Evropska unija je izgleda riješena u namjeri da pokuša da sačuva državnu zajednicu, ali lično smatram da zajednica ne funkcioniše i da će se vjerovatno raspasti. Kako i zbog čega konkretno, u ovom trenutku teško je reći, ali Evropska unija će nastaviti da vrši pritisak na premijera Đukanovića da ne izlazi iz zajednice. Milslim da je vrlo teško sada procijeniti šta će se dalje dešavati”