Linkovi

Kristina Galjak: Strožiji uslovi za prijem SCG, BiH i Albanije u EU


Kriza na pomolu u Evropskoj uniji, otvorena francuskim i holandskim odbijanjem zajedničkog ustava, otvorila je mnoga pitanja- od onih u vezi sa samim temeljima evropske asocijacije država, do pitanja sudbine nastavka proširenja Unije, na koje računa Zapadni Balkan.

Gdje je mjesto Zapadnog Balkana u aktuelnoj krizi evropskog ustava? Da li će novi krug proširenja, kojem se nadaju države regiona, biti odložen, a kriterumi prijema pooštreni, pitanja su na koja evropske adrese odgovoraju sa: ništa se suštinski nije promijenilo, ali ništa više nije ni isto...

"Istina je da je bilo glasanja u strahu i zaziranju od proširenja, medjutim , mislim da to još nije do kraja analizirano. Sporazumi i pozicija Evropske unije u odnosu na obećanja koja smo dali ostaju na snazi. Istina je i to da kada EU ima problema, kao što je ovaj sa kojim se sada suočavamo, treba nam vremena da da vidimo gdje smo, analiziramo brzinu promjena i slično... Zato je i poruka za Zapadni Balkan da je sada, više nego ikada ranije, važno da prionu poslu i to da učine svom snagom. Morate vaše države učiniti veoma privlačnim, to bi moglo biti rješenje za Balkan. Činjenica je da stvari neće biti lakše - mogu biti samo komplovanije, ali neće biti nemoguće. Ipak, ključ leži u odlučnosti i želji da se ide naprijed da sa uključite u proces, modernizujete i reformišete u skladu sa procesom stabilizacije i pridruživanja. Trebate imati na umu da Unija uvijek drži do svojih obećanja i da ih ispunjava ", kaže za Glas Amerike, Kristina Galjak, šef kabineta Havijera Solane.

Bez izmjene suštine uslova, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora i Albanija će ipak morati da računaju na dvostruku lupu ostvarenog progresa, sa dvostrukom manjim šansama za opraštanje neučinjenog.

"Moje shvatanje trenutne situacije je da se neće mijenjati norme, kriterijumi, temeljni elementi koji potvrdjuju naše uslove će ostati bez promjene. Medjutim, istina je da će analiza primjene kriterijuma i standarda biti nešto rigoroznija, zato je poruka Balkanu da će više nego ikada ranije, ostvareni progres odrediti proces evropskih integracija”, kaže Kristina Galjak.

Solanina saradnica je naglasila da Srbija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina nemaju iste "startne pozicije" za nastavak integracionog procesa:

"Za Srbiju i Crnu Goru pripremamo pregovore, za koje bi smo veoma željeli da počnu što prije. A Bosna i Hercegovina ima ključni unutrašnji problem, koji mi ne možemo riješiti, jer politički lideri, posebno u jednom dijelu zemlje, uporno odbijaju da preduzmu neophodne korake. Zato nema govora o tome da EU treba kriviti za zaostajanje procesa. Mi bi smo žarko željeli da oni preduzmu potrebne korake, umjesto da se ukopavaju u stanje koje nije prihvatljivo", ističe Galjak.

XS
SM
MD
LG