Linkovi

Brus Džekson: Srbija nema pravo veta na odluku o statusu Kosova


Koleginica Jela de Frančeski, upitala je Brusa Džeksona, predsednika Projekta za demokratije u tranziciji i jednog od vodećih članova Međunarodne komisije za Zapadni Balkan - na kakav je odjek u Vašingtonu, Briselu i Beogradu naišao izveštaj te komisije, koja sa zalaže za ubrzanje procesa pridruživanja Zapadnog Balkana evro-atlantskim institucijama.

DŽEKSON: “Bilo je pravo iznenađenje da su Evropljani, odnosno evropske prestonice, a posebno Brisel taj izveštaj primile veoma dobro. Verovatno i stoga što su izveštaj i preporuke uglavnom pisali visoki evropski zvaničnici. Ovde u Vašingtonu se pokazalo da je izveštaj u potpunoj saglasnosti sa politikom koju je podsekretar Državnog sekretarijata Nikolas Berns podneo članovima Kongresa i obrazložio na predavanjima poput nedavno održanog u Vudro Vilson centru. Dakle, izveštaj se velikim delom podudara sa američkom politikom. Brisel je, medjutim, razočaran reagovanjem Beograda, odnosno srpskih političara, koji o Kosovu daju gotovo isključivo nacionalističke izjave. Smatram da takvo stanovište odražava potpuno pogrešno tumačenje procesa integracije sa Evropom. Lično sam razočaran što lideri poput predsednika Tadića i premijera Koštunice nisu shvatili da je izveštaj izuzetno dobra vest za Beograd.

GLAS AMERIKE:Šta zamera političko vođstvo u Beogradu?

DŽEKSON: “Iskreno rečeno, vođstvo Srbije i Crne Gore bilo je unapred upoznato sa sadržajem izveštaja u kojem ima puno toga povoljnog, kao što su predložene mere za ubrzanje procesa pridruživanja Evropskoj Uniji i NATO-u, zatim liberalni vizni režim predložen za studente Srbije i Crne Gore, kritika Haškog tribunala, zbog kojeg čitav narod postaje talac jednog veoma uskog sloja ljudi. Poruke su, znači, veoma pozitivne. Međutim, srpski političari izgleda ne žele javno da podrže izveštaj jer se u njemu priznaje činjenica da je Kosovo već danas de fakto nezavisno. To proizilazi i iz rezolucije 1244. Smatram da je nerešavanje statusa Kosova kobno ne samo po Kosovo, već i Srbiju. Mi, članovi komisije, se stoga zalažemo da se rešavanje statusa Kosova razdvoji od svih ostalih pitanja. Mi takođe smatramo da treba priznati postojeći nezavisni status Kosova, što ne podrazumeva suverenost. Smatramo da kosovske vlasti, kako budu pokazivale sposobnost da preuzmu zadatak stvarne zaštite manjina, verskih spomenika i drugog, postepeno počnu da dobijaju veća obeležja suverenosti. Kosovo će tokom čitavog tog perioda ostati pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice. Treba takođe napomenuti da će i Kosovo na kraju svoju suverenost deliti sa Evropskom Unijom. Pretpostavljam da će Srbija mnogo pre toga već biti primljena u evropski blok. Mislim da je političarima u Srbiji i dalje teško da saopšte svojoj javnosti da je mit o Kosovu završen. Oni jednostavno ne žele da budu glasnik loših vesti. Oni takođe veruju da sada kontrolišu situaciju i da će moći -- kada pregovori o Kosovu budu počeli -- da stavljaju veto na poteze međunarodne zajednice, da određuju standarde, da utiču na stav Rusije. Naravno, Srbija -- kao i sve ostale zemlje Zapadnog Balkana -- ima glas u pogledu razvoja stvari u regionu, ali nema pravo veta. To je verovatno teško objasniti radikalnim elementima u Srbiji, čija je javnost i dalje zaokupljena svojim državnim identitetom. Slažem se da su ovo nelagodna vremena za Srbiju.

Drugi deo razgovora sa Brusom Džeksonom, emitovaćemo u sredu.


XS
SM
MD
LG