Linkovi

Džozef Gribovski: Više strateški pristup i oblikovanje jednog procesa nego novi plan


Podovom današnjeg izlaganja američkog državnog podsekretara Nikolasa Bernsa o Kosovu, razgovarali smo sa predsednikom vašingtonskog ”Instituta za verska i politička pitanja” Džozefom Gribovskim . Razgovor je vodio naš saradnik Branko Mikašinović.

Džozef Gribovski: Pomalo sam iznenadjen ali i zadovoljan da je administracija predsednika Buša odlučila da se aktivnije angažuje na rešavanju pitanja konačnog statusa Kosova. Ali više je reč o strateškom pristupu, oblikovanju jednog procesa, nego o novom planu. Činjenica da će američki državni sekretar Kondaliza Rajs biti direktno angažovana na rešavnaju tog pitanja predstavlja veliko iznenadjenje, ali i ohrabrenje da će adminstracija od sada biti daleko aktivnija i objektivnija u pogledu rešavanja kosovskog pitanja, nego što je bila ranije.

Glas Amerike: Da li bi koncept decentralizacije mogao da bude faktor ujdinjenja, a ne podele u toj pokrajini?

Džozef Gribovski: Smatram da je koncept decentralizacije veoma dobra ideja, koju adminstracija ozbiljno razmatra. Poredim ga sa situacijom u američkim gradovima u kojima čak i danas postoje etničke četvrti, koje funkcionišu konstruktivno, mada zasebno, i daju svoj opšti doprinos. Slično tome, važno je da se ostvari Kosovo bez jake centralne upravea, Kosovo koje je pluralističko, multietničko i decentralizovano. Ta uprava bi trebalo da štiti prava svih gradjana bez obzira na etnički i verski identitet. Decentralizcija omogućava ostvarenje takve jednakosti za sve gradnaje, što danas nije slučaj jer imate jaku centralističku upravu kosovskih Albanca, koja ne štiti dovoljno prava nealbanske manjine.

Glas Amerike: Da li su standardi pre statusa i dalje važan faktor u razrešenju konačnog statusa Kosova?

Džozef Gribovski: Standardi pre statusa su apsolutno i fundamentalno važni ne samo za Kosovo i Balkan, već i za Evropu. Ukoliko bi medjunarodna zajednica prihvatila nezavisnost Kosova, a ne i standarde -- odnosno jednaka prava za sve, uz zaštitu manjina i njihovih osnovnih gradjanskih i verskih prava -- onda bi postavile temelj podrivanju demokratskih vrednosti i budućnosti ne samo Kosova, već i Evrope. Stoga su standardi pre statusa od fudamentalne važnosti pošto moramo da znamo i da budemo uvereni da će buduća uprava poštovati i štititi prava manjina, a ne da bude politički i nacionalistički motivisana.

Glas Amerike: Kakav je sadašnji status verskih i gradjanskih prava na Kosovu?

Džozef Gribovski: Na nesreću stanje verskih i gradjanskih prava na Kosovu je katastrofalno. Organizacija “Amnesty International” je nazvala Kosovo “crnom rupom” Evrope za ljudska prava. Medjunarodna zajednica i NATO nisu uspešno upravljali tom pokrajinom od 1999. godine kada ju je napustilo više od 200.000 Srba, koji su sada izbeglice u vlastitoj zemlji. Od 1999. godine, oko 150 crkava i manastira, od kojih neki poticu još od 12 veka, uništeni su i to u prisustvu UN i NATO-a. Kosovska privremena uprava je prošle godine usvojila novi zakon o verskim slobodama, koji su moj institut, kao i neki drugi uključujući i OEBS, okarakterisali kao najgori zakon o verskim slobodama u Evropi. Nadam se da će kosovska uprava početi dijalog sa mojim institutom, predstavnicima OEBS-a i drugih organizacija da bi se rešilo pitanje verskih i grajanskih prava na Kosovu.

XS
SM
MD
LG