Iako u Prištini postoji konsenzus da je nezavisnost jedino rešenje za budući status Kosova, prostor za dijalog sa Beogradom postoji a pre svega se treba koncentrisati na zajednička stremljenja ka Evropi, ocenjuje Iljber Hisa, poslanik kosovskog parlamenta iz opozicione stranke ORA.
Posle skupa o etničkom pomirenju na Balkanu u organizaciji Glasa Amerike, Hisa je za naš program prokomentarisao aktuelna dešavanja, kao i poziv upućen Prištini da stupi u direktan dijalog sa Beogradom, što su kosovske vlasti dva puta odbile.
Hisa: Ne verujem da je Beograd zainteresovan za dijalog sa Prištinom jer ona nema šta da nudi Beogradu. Ja sam više puta rekao da mi ne gajimo šargarepu, ona se gaji u Brieselu, Beograd ima legitimno pravo da bude interesent u ovom procesu i mislim da treba da budemo spremni da prihvatimo taj interes ali ne mislimo da malim balkanskim trikovima - pozvati nekog na sastanak kad niste ni sami spremni - da će to pomoći situaciji. Mislim da svaka strana treba da shvati ulogu u tom procesu i proces dijaloga će se desiti ali treba znati o čemu ćemo razgovarati. Priština i Beograd imaju da razgovaraju o nizu tema koje se tiču skore prošlosti, sadašnjosti u smislu prevazilaženja nekih problema medjusobne komunikacije i niza drugih stvari koje ometaju normalnu komunikaciju i razvoj, i pitanje budućnosti. Pre svega mislim da Priština i Beograd treba da se zapitaju kakvu budućnost dele, mislim da odgovorni ljudi u Prištini i Beogradu znaju da nam je budućnost u evro-atlantskom savezu i treba naći političku filozofiju koja će nas odvesti ne u Mitrovicu već u Brisel.
Glas Amerike: Kakva je trenutno politička i društvena klima kada je reč o zaštiti manjinskog stanovništva?
Hisa: Ta klima nije dobra, možda je bolja od onoga kakva je bila ali nije dovoljno dobra kakva bi trebala biti. U tom smislu ima pozitivnih pomaka, a što se tiče sigurnosti, nažalost na Kosovu nismo sigurni ni mi ostali, ni ja kao pripadnik većinskog naroda, pre nekoliko dana moja kancelarija bombardovana u centru Prištine, u takvoj situaciji gde nemamo kontrolu policije i drugih važnih institucija koje će pomoći bezbednost niko neće biti dovoljno siguran, zato se zalažemo za proces u kome će većinski narod preduzeti što više odgovornosti kako bi bio garant za proces u kome će se svi gradjani osećati bezbedno.
Glas Amerike: Šta vi, kao opozicija zamerate vladi Kosova?
Hisa: Vladi zameramo dosta toga, da nije sposobna, nije se dokazala u inicijativi oporavka ekonomskog programa, drugih važnih aspekata koji će pomoći stabilizaciji situacije na Kosovu. U tom smislu najbolji način da se pomogne je potez koalicione vlade da sami ukažu konkretno kako treba voditi rat protiv kriminala jer postoji niz indicija da i ljudi koji su deo vlade su pod velom organizovanog kriminala.
Glas Amerike: S ozbirom na probleme u ekonomiji, organizovani kriminal i probleme u zaštiti manjina, koliko je kosovsko društvo uopšte spremno za nezavisnost koju traži?
Hisa: Kosovsko društvo će biti zrelo ukoliko bude moglo da se dokaže, u smilsu da to iziskuje odredjena prava kako bi ljudi imali instrumente i bili odgovorni za situaciju. U tom smislu je kosovsko društvo u jednoj tranziciji, i naravno kao takvo nijedno društvo na Balkanu pa ni srpsko ni crnogorsko neće samo po sebi moći da bude deo evropskog procesa ka stabilizaciji ili mogućoj asocijaciji sa evropskim strukturama.