Danas je Evropska komisija predstavila prijedlog, ili bolje reći prijedloge za modernizaciju sistema azila, ali i za čvršće i "pametnije" evropske granice, vodeći računa o zaštiti prava onih koji u Evropi traže utočište bjezeći od rata i progona. Prekasno i nedovoljno, već upozoravaju iz Komiteta za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove Evropskog parlamenta.
Evropska javnost ali i rijeka migranata već godinu dana čekaju da Komisija ispuni obećanje. Prije svega da prizna da je sadašnji sistem azila, poznat kao Dablinski kriteriji, po kojem je bavljenje zahtjevom za azil isključivo obaveza prve evropske zemlje do koje dodje potražilac azila, jednostavno prevaziđen.
Italija, a sada posebno Grčka se same ne mogu baviti plimom azilanata, koji opet, žele azil najčešće dublje u Evropi.
Danas je plan predstavljen a riječ je o dvije opcije od kojih države članice i ostale evropske institucije treba da odaberu onu koja će biti izvodljiva.
"Treba nam reforma našeg zajedničkog sistema azila, migrantska kriza je pokazala da sadašnji sistem ne funkcioniše. Ovo možemo da popravimo ili korigovanjem Dablinskih kriterja, što ja zovem Dablin+, a druga opcija je da promjenimo osnovne kriterije i da odgovornost za azil ne bi više bila na državi gdje prvo dodje podnosilac azila .Umjesto toga, odgovornost bi se prebacila na neku drugu zemlju na osnovu određenih kriterija, poput spajanja porodica", rekao je potpredsjednik Evropske komisije, Frans Timermans.
Evropski komesar za unutrašnje poslove, Dimitris Avramopulos takođe je nezadovoljan postojećim sistemom.
"Sistem kakav je danas ne funkcioniše. Moramo da podijelimo odgovornost. Ključno je da dijelimo odgovornost, da imamo više solidarnosti ugradjene u naš sistem. Želimo ambiciozno unapredjenje Dablinskih pravila, što bi bilo poštenije za sve."
U Komitetu za gradjanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove Evropskog parlamenta ne kriju razočarenje. Umjesto suštinskih promjena dosadašnjeg, neefikasnog sistema azila u EU, koji je dobrim dijelom i prouzročio haotično bavljenje migrantskom plimom i gdje su neefikasnost pravila koristile brojne vlade oglušujući se na pozive za više solidarnosti, Evropska komisija sada nudi kozmetička dotjerivanja. Zbog toga najavljuju da će Parlament biti taj koji će na sto staviti ambiciozniji prijedlog.
"Imamo izbjegličku krizu i velika očekivanja da se nešto mora zajednički uraditi. A ono što vidimo je da prijedlog Komisije nije dovoljno ambiciozan, nije prijedlog kakav bismo željeli da vidimo. Zbog toga je EP sada spreman da sačini ambiciozniji plan, želimo nova Dablinska pravila. Proaktivnija, više podjele odgovornosti, solidarnosti i, konačno, riječ je o zajedničkom odgovoru na izbjegličku krizu", rekao je Klod Mores, predsjedavajući Komiteta za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove Evropskog parlamenta.
U najboljem slučaju, slijede sada konsultacije i dogovori na koje migrantska kriza ne čeka, već se dodatno komplikuje.
Pompezno najavljivani sporazum EU sa Turskom ne funkcioniše kako su se nadali njegovi kreatori. Rastu kritike medjunarodnih humanitarnih organizacija, ali i potreba da Unija konačno učini ono što je morala godinama ranije - da objedini baze podataka, uspostavi stvarnu saradnju graničnih, sigurnosnih i migracijskih službi, što pored ostalog, predvidja i danas predstavljeni plan Evropske komisije.