Otvarajući današnji sastanak ministara odbrane NATO zemalja, generalni sekretar Anders Fog Rasmusen nije birao riječ za ono što je nazvao "ozbiljnim ruskim izazovom slobodi i miru u Evropi" - bez iznenadjenja, jer od prvih trenutaka ruske invazije a potom i aneksije Krima te nastavka ukrajinske krize, NATO put Moskve šalje poruke da se geopolitički planovi ne mogu rješavati vojnom silom.
Zato generalni sekretar naglašava:
"Ovo je važan sastanak u važno vrijeme - riječ je o diskusiji o širim implikacijama ruske agresije na Ukrajinu po naš Savez. Nakon hladnog rata, NATO uporno uključuje Rusiju u projekat gradnje strategijskog partnestva, tražeći tačke saradnje, a ne sukoba. I jedno vrijeme su odgovorne i konstuktivne akcije ruske strane bile važan dio gradnje stabilnosti i bezbjednosti euro-atlantskog prostora.”
I zaista jeste bilo tako - ko god da je prethodnih godina pa čak i mjeseci pratio rad zajedničkog NATO-ruskog savjeta, mogao je primjetiti da se njemu i njegovim zaključcima pridavala posebna pažnja
"Medjutim, danas su neodgovorne i nezakonite akcije Rusije ozbiljan izazov cijeloj Evropi - njenoj slobodi i miru. Jer, Rusija je pokazala spremnost da upotrijebi silu kako bi ponovno crtala granice, ponovno uspostavila linije podjele u Evropi i kako bi destabilizovala suverene nacije nastojeći da postigne vlastite geopolitičke ciljeve."
Zato ministri odbrane razmatraju šta je Alijansa sve do sada učinila kako bi odgovorila na bezbjednosnu prijetnju - rasporedjene su odredjene, neki bi rekli, simbolične snage u NATO članice koje graniče sa Rusijom i Ukrajinom, nekoliko eskadrila borbenih aviona je dato na posudbu kako bi i iz zraka nadgledali i čuvali NATO prostor.
Medjutim, sada se svi pitaju: da li je to bilo dovoljno i šta činiti ako to ne bude slučaj? Sa svoje strane, sluteći da se i NATO sprema da na neki način zvecka oružjem, stalni ruski predstavnici u zajedničkim tijelima su najavili da će trajno napustiti rad u njima, dakle, prekinuti saradnju i da ti prostor akcijama "vojne prirode".
Baciće to Istočnu Evropu nazad u doba h;adnog rata a sve nas nazad u trku u naoružavanju, prenose agencije izjavu ruskog ambasadora pri NATO, Aleksandra Grušenka. Ipak, poručeno je, ruska strana će sačekati konačne odluke ministara koji, pored ostalog, pozivaju Moskvu da konačno uzme učešće u traženju trajnog rješenja ukrajinske krize - za početak da saradjuju sa novoizabranim ukrajinskim predsjednikom.
Zato generalni sekretar naglašava:
"Ovo je važan sastanak u važno vrijeme - riječ je o diskusiji o širim implikacijama ruske agresije na Ukrajinu po naš Savez. Nakon hladnog rata, NATO uporno uključuje Rusiju u projekat gradnje strategijskog partnestva, tražeći tačke saradnje, a ne sukoba. I jedno vrijeme su odgovorne i konstuktivne akcije ruske strane bile važan dio gradnje stabilnosti i bezbjednosti euro-atlantskog prostora.”
I zaista jeste bilo tako - ko god da je prethodnih godina pa čak i mjeseci pratio rad zajedničkog NATO-ruskog savjeta, mogao je primjetiti da se njemu i njegovim zaključcima pridavala posebna pažnja
"Medjutim, danas su neodgovorne i nezakonite akcije Rusije ozbiljan izazov cijeloj Evropi - njenoj slobodi i miru. Jer, Rusija je pokazala spremnost da upotrijebi silu kako bi ponovno crtala granice, ponovno uspostavila linije podjele u Evropi i kako bi destabilizovala suverene nacije nastojeći da postigne vlastite geopolitičke ciljeve."
Zato ministri odbrane razmatraju šta je Alijansa sve do sada učinila kako bi odgovorila na bezbjednosnu prijetnju - rasporedjene su odredjene, neki bi rekli, simbolične snage u NATO članice koje graniče sa Rusijom i Ukrajinom, nekoliko eskadrila borbenih aviona je dato na posudbu kako bi i iz zraka nadgledali i čuvali NATO prostor.
Medjutim, sada se svi pitaju: da li je to bilo dovoljno i šta činiti ako to ne bude slučaj? Sa svoje strane, sluteći da se i NATO sprema da na neki način zvecka oružjem, stalni ruski predstavnici u zajedničkim tijelima su najavili da će trajno napustiti rad u njima, dakle, prekinuti saradnju i da ti prostor akcijama "vojne prirode".
Baciće to Istočnu Evropu nazad u doba h;adnog rata a sve nas nazad u trku u naoružavanju, prenose agencije izjavu ruskog ambasadora pri NATO, Aleksandra Grušenka. Ipak, poručeno je, ruska strana će sačekati konačne odluke ministara koji, pored ostalog, pozivaju Moskvu da konačno uzme učešće u traženju trajnog rješenja ukrajinske krize - za početak da saradjuju sa novoizabranim ukrajinskim predsjednikom.