Linkovi

Buduća uloga američke vojske u Avganistanu


Ključni američki zahtev da bi američka vojnska ostala u Avganistanu, jeste da se ni jednom američkom vojniku ne može suditi prema avganistanskom zakonu.

Koliko će ostati američkih vojnika u Avganistanu posle 2014. godine kada se povlače NATO snage, pretežno zavisi od ishoda sastanka avganistanskih plemenskih straešina – Loje Džirge, na kojem se razmatra nacrt američko–avganistanskog bezbednosnog sporazuma. Prema neimenovanom funkcioneru avganistanske vlade, dve strane su saglasne da se američkim vojnicima dozvole kućni pretresi, ukoliko predsednik Obama prizna greške američkih snaga u Avganistanu. SAD tvrde da se nisu saglasile s tim. A Vašington takođe ima sopstvene uslove.

Ključni američki zahtev da bi američka vojnska ostala u Avganistanu, jeste da se ni jednom američkom vojniku ne može suditi prema avganistanskom zakonu, ukoliko je optužen za zločin tokom službe u toj zemlji.

Na prošlomesečnom skupu NATO ministara, američki sekretar za odbranu, Čak Hejgel, istakao je da o tome nema pregovora:

“Naša pozicija je vrlo jasna, naročito u vezi sa jurisdikcijom“.

Najupečatljivije je sećanje na zločine zastavnika američke kopnene vojske Roberta Bejlsa koji služiti doživotnu zatvorsku kaznu zbog masakra 17 seljana. Zločin je izvršen prošle godine u Kandaharu, a među ubijenima je bilo i nekoliko dece.

Stručnjak instituta Brukings Majkl O’Henlon navodi da se Sjedinjene Države odavno zalažu da se nijednom američkom vojniku ne može suditi prema zakonima neke druge zemlje.

“Nama je jasno da naši vojnici nekada čine krivična dela. Neki put su to užasna nedela, ali za to će odgovarati pred američkim sudom. Nikada nećemo dozvoliti da prođu nekažnjeno, ali mi ćemo im suditi, jer skoro svaka država širom sveta ima sopstvene zakone. Mogli bi biti zloupotrebljeni u političke svrhe. Neki zakonski i kazneni sistemi nisu dovoljno razvijeni“.

Još jedno veoma osetljivo pitanje jeste da li američkim vojnicima treba dozvoliti pretres avganistanskih kuća u traganju za teroristima.

Američki funkcioneri veruju da će Avganistan prihvatiti sporazum o bezbednosti, jer mnogi smatraju da mir posle 2014. godine pretežno zavisi od američkog prisustva.

Avganistanske bezbednosne napreduju, ali im treba još dosta da stanu na noge i sami se suprotstave napadačima. Američki funkcioneri smatraju da će oko 12 hiljada vojnika morati da ostane u Avganistanu da bi obučavali, pomagali i savetovali Avganistance.

Taj broj zavisi od stabilnosti u Avganistanu, ishoda pomirenja, snage Talibana, prisustva al-Kaide, i obima saradnje sa susednim Pakistanom.

Sekretar Hejgel smatra da odluka da SAD ostanu u toj zemlji zavisi isključivo od poziva Avganistanaca I da bi on trebao da usledi vrlo brzo.

“Što pre to bolje, treba nam vremena da isplaniramo i spremimo se“.

Jačanje nasilja u Iraku podseća Sjedinjene Države na grešku koju Vašington ne želi da ponovi. Neuspeh u postizanju bezbednosnog sporazuma u toj zemlji doveo je do potpunog povlačenja američkih snaga. Američki napori da stabilizuju Avganistana traju već 12 godina, što predstavlja najduži rat u američkoj istoriji, a ishod zavisi od odluka koje će biti donete ovih dana.
XS
SM
MD
LG