Linkovi

Tajfun Haijan i klimatske promene


Spasioci izvlače tela žrtava u Taklobanu, u centralnom delu Filipina, 13. novembra 2013.
Spasioci izvlače tela žrtava u Taklobanu, u centralnom delu Filipina, 13. novembra 2013.

Naučnici i političari razmatraju da li je tajfun Haijan na Filipinima povezan sa klimatskim promenama izazvanim otpuštanjem gasova sa efektom staklene bašte.

Dok se još jedna tropska oluja obrušila na Filipine svega nekoliko dana nakon što je tajfun Haijan razorio delove regiona, filipinski komesar za klimatske promene izneo je emotivni apel da se sklopi globalni sporazum o smanjenju emisije štetnih gasova u atmosferu. Dopisnik Glasa Amerike Henri Ridžvel razgovarao je sa naučnicima i političarima o tome da li je razaranje na Flilipinima najnoviji dokaz globalnog zagrevanja.

Naučnici kažu da je tajfun Haijan jedna od najsnažnijih oluja koja je ikada udarila u kopno. Neki eksperti veruju da su za to krive klimatske promene koje je izazvao čovek.

Bob Vord je stručnjak Istraživačkog instituta Grantam u okviru Londonske škole ekonomije.

“Svakako postoje snažni posredni dokazi, jer znamo da jačina tropskih ciklona, uragana i tajfuna u velikoj meri zavisi od temperature površine mora. Te temperature deluju kao gorivo. U ovom trenutku vode Pacifika su veoma tople, a postaju sve toplije zbog klimatskih promena.”

Vord kaže da se intenzitet oluja povećava.

“Manje je jasno kakav uticaj klimatske promene mogu da imaju na učestalost oluja. Naši modeli u ovom trenutku nisu veoma jasni ali možemo da očekujemo da ćemo u budućnosti vidjati čak manje oluja, ali one koje se dogode biće mnogo snažnije od sadašnjih.”

Zbog masovnog uništenja infrastrukture, vlasti i humanitarne agencije imaju ozbiljne probleme u dostavljanju hrane i vode pogodjenima. Benedikt Dempsi iz organizacije “Spasimo decu” kaže da su zahvaljujući preciznoj vremenskoj prognozi neki humanitarni radnici već bili na licu mesta kada je oluja pogodila Filipine.

“Nekoliko ljudi je čak namerno otišlo u mesta na putanji oluje da bi se pripremili za reagovanje u Taklobanu i drugim delovima Filipina.”

Dempsi kaže da humanitarne agencije moraju da se prilagode češćim prirodnim katastrofama ove vrste.

“Izmedju 2002. i 2011. godine, u proseku je više od 260 miliona ljudi godišnje pogodjeno prirodnim nepogodama. Tako da vidimo realnost tih trendova na terenu, i to je apsolutno nešto na šta moramo da se pripremimo da reagujemo u budućnosti.”

Fondacija za politiku prema globalnom zagrevanju, organizacija skeptična prema klimatskim promenama koje je izazvao čovek – kaže da se treba koncentrisati na pripreme za katastrofe, a ne smanjenje gasova sa efektom staklene bašte. Beni Pajzer je direktor te organizacije.

“Ovo je dvadeseta tropska oluja koja je pogodila Filipine ove godine. To će se nastaviti bez obzira šta mi odlučimo o ugljen dioksidu. Te oluje će se nastaviti.”

Na razgovorima o klimatskim promenama koji se održavaju u Poljskoj, predstavnik Filipina uputio je emotivni apel da se postigne sporazum o smanjenju emisije štetnih gasova u atmosferu. Naučnik Bob Vord kaže da bi delegati trebalo da obrate pažnju na to.

“Mislim da će se zbog ovog tajfuna ljudi koncentrisati na činjenicu da će, ukoliko se budemo prepirali i odlagali postizanje sporazuma, biti sve više ovakvih dogadjaja koji skupo koštaju u ljudskim životima.”

Medjutim, analitičari koji prate pregovore u Varšavi kažu da izgleda da je sporazum o smanjenju emisije gasova i dalje veoma daleko.
XS
SM
MD
LG