Američka Agencija za nacionalnu bezbednost suočava se sa novim optužbama da je neovlašćeno upala u komunikacione mreže koje internet giganti Gugl i Jahu koriste da bi premeštali podatke širom sveta. U danas objavljenom izveštaju, dnevni list Vašington post navodi da je o tajnom programu NSA saznao iz dokumenata koje je dostavio bivši kontraktor Edvard Snouden i intervjua sa upućenim zvaničnicima.
Istovremeno, najviši nemački i američki zvaničnici u domenu nacionalne bezbednosti danas se sastaju u Vašingtonu u vezi sa tvrdnjama da su američki špijuni prisluškivali mobilni telefon nemačke kancelarke Angele Merkel.
Nemačka delegacija, u kojoj je i kancelarkin koordinator za obaveštajna pitanja, Ginter Hajs, sastaje se sa šefom američkih obaveštajnih službi Džejmsom Kleperom, savetnicom za nacionalnu bezbednost Suzan Rajs i drugim zvaničnicima. Sa Obamini savetnicima razgovarala je i delegacija Evropskog parlamenta.
Obamina administracija i danas je morala da odgovara na teška pitanja o kontroverznim programima prisluškivanja. Nedelju dana nakon što su mediji prenijeli da su Sjedinjene Države prisluškivale mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel, njemački zvaničnici traže odgovore u Bijeloj kući. Planirani su sastanci sa Obaminim savjetnicima za borbu protiv terorizma i nacionalnu bezbjednost, te direktorom američkih obavještajnih službi Džejmsom Kleperom, koji je na jučerašnjem pretresu u Kongresu branio poteze Agencije za nacionalnu bezbjednost.
“Špijuniramo samo kada postoji validan strani obavještajni cilj i djelujemo samo u zakonskim okvirima.”
Klaper je dodao da je špijuniranje lidera savezničkih zemalja dugogodišnja praksa u obavještajnoj zajednici, što je neprihvatljivo za pojedine članove Evropskog parlamenta, koji su se takođe danas sastali sa zvaničnicima u Bijeloj kući.
"Potrebno je uputiti poruku da ne može biti špijuniranja kancelarke Merkel ili građana bez ikakvog povoda. Znači nije samo riječ o liderima, već i o građanima. Ovo je važno pitanje o kojem se mora pregovarati i imam osjećaj da zvaničnici u američkoj administraciji i Kongresu žele da se ovo riješi. Pojedini međutim ne žele to rešenje”, primetio je Elmar Brok, predsjedavajući odbora za medjunarodne odnose.
Vašington navodi da sada ne prisluškuje niti će prisluškivati razgovore Angele Merkel, ali nije direktno odgovorio da li su špijuni slušali njene razgovore u prošlosti, moguće čak od 2002, tri godine pre nego što je postala kancelarka. Berlin sada želi da SAD, zajedno sa Francuskom, do kraja godine pristanu na “sporazum o nešpijuniranju” medju saveznicima.
Agencija za nacionalnu bezjednost prisluškivala je, prema izveštajima, telefonske razgovore lidera 35 američkih savezničkih zemalja. Praćeni su razgovori i građana u Francuskoj i Španiji, gdje je najavljeno da će šef španske obavještajne službe svjedočiti pred parlametarnim odborom o navodima da je ta služba pomogla američkim kolegama u špijuniranju Španaca.
“Ključno je razjasniti šta se dogodilo i stvoriti povjerenje, jer je bez toga veoma teško raditi na unapređenju prava, sloboda i bezbjednosti naših građana”, kaže španski premijer Marijano Rahoj.
Na ulicama evropskih prijestonica i dalje se oštro reaguje zbog navodne rasprostranjene američke špijunaže.
“Trebalo je ranije da primijete šta se događa. Sramota je što naša vlada nije uradila mnogo da to zaustavi”, kaže jedna stanovnica Berlina.
“To je užasno. Niko ne voli da bude prisluškivan u kući i to je ono što su oni uradili. Prijatelji su samo kada im to odgovara”, smatra stanovnik Madrida.
“Mislim da prisluškuju sve. To rade zbog svojih interesa, tako da kada kažu da su naši saveznici, za mene je to izdaja povjerenja”, ogorčen je jedan gradjanin Londona.
Šef NSA, Kit Aleksander međutim tvrdi da su podatke prikupljale obavještajne agencije u tim zemljama, a zatim ih dijelile sa Sjedinjenim Državama.
"Da budem savršeno jasan - to nisu informacije koje smo prikupili o evropskim državljanima. To su informacije koje smo mi i naši NATO saveznici prikupili da bi odbranili naše zemalje i podržali vojne operacije.”
Da su svjetski lideri ranije znali za prisluškivanje uvjeren je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
“Nije mi zanimljivo da komentarišem tu temu. Siguran sam da su uglavnom svi znali sve ili da su barem mogli da nagađaju. Sva ova buka nastala je zašto se javno priča o stvarima, koje su se obično držale u tajnosti. Razumijem, međutim, licemjerstvo fraze: “mi ne radimo ništa što drugi ne bi uradili.”
U aktuelnu debatu uključio se i Vatikan, koji je saopštio da nema saznanja da je američka bezbjednosna agencija prisluškivala telefonske razgovore Svete stolice, o čemu je izvijestio jedan italijanski časopis. Među 46 miliona poziva koje je NSA prisluškivala u Italiji od decembra prošle do januara ove godine, bili su i oni koji su išli preko Vatikana, prenio je časopis Panorama.
Istovremeno, najviši nemački i američki zvaničnici u domenu nacionalne bezbednosti danas se sastaju u Vašingtonu u vezi sa tvrdnjama da su američki špijuni prisluškivali mobilni telefon nemačke kancelarke Angele Merkel.
Nemačka delegacija, u kojoj je i kancelarkin koordinator za obaveštajna pitanja, Ginter Hajs, sastaje se sa šefom američkih obaveštajnih službi Džejmsom Kleperom, savetnicom za nacionalnu bezbednost Suzan Rajs i drugim zvaničnicima. Sa Obamini savetnicima razgovarala je i delegacija Evropskog parlamenta.
Obamina administracija i danas je morala da odgovara na teška pitanja o kontroverznim programima prisluškivanja. Nedelju dana nakon što su mediji prenijeli da su Sjedinjene Države prisluškivale mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel, njemački zvaničnici traže odgovore u Bijeloj kući. Planirani su sastanci sa Obaminim savjetnicima za borbu protiv terorizma i nacionalnu bezbjednost, te direktorom američkih obavještajnih službi Džejmsom Kleperom, koji je na jučerašnjem pretresu u Kongresu branio poteze Agencije za nacionalnu bezbjednost.
“Špijuniramo samo kada postoji validan strani obavještajni cilj i djelujemo samo u zakonskim okvirima.”
Klaper je dodao da je špijuniranje lidera savezničkih zemalja dugogodišnja praksa u obavještajnoj zajednici, što je neprihvatljivo za pojedine članove Evropskog parlamenta, koji su se takođe danas sastali sa zvaničnicima u Bijeloj kući.
"Potrebno je uputiti poruku da ne može biti špijuniranja kancelarke Merkel ili građana bez ikakvog povoda. Znači nije samo riječ o liderima, već i o građanima. Ovo je važno pitanje o kojem se mora pregovarati i imam osjećaj da zvaničnici u američkoj administraciji i Kongresu žele da se ovo riješi. Pojedini međutim ne žele to rešenje”, primetio je Elmar Brok, predsjedavajući odbora za medjunarodne odnose.
Vašington navodi da sada ne prisluškuje niti će prisluškivati razgovore Angele Merkel, ali nije direktno odgovorio da li su špijuni slušali njene razgovore u prošlosti, moguće čak od 2002, tri godine pre nego što je postala kancelarka. Berlin sada želi da SAD, zajedno sa Francuskom, do kraja godine pristanu na “sporazum o nešpijuniranju” medju saveznicima.
Agencija za nacionalnu bezjednost prisluškivala je, prema izveštajima, telefonske razgovore lidera 35 američkih savezničkih zemalja. Praćeni su razgovori i građana u Francuskoj i Španiji, gdje je najavljeno da će šef španske obavještajne službe svjedočiti pred parlametarnim odborom o navodima da je ta služba pomogla američkim kolegama u špijuniranju Španaca.
“Ključno je razjasniti šta se dogodilo i stvoriti povjerenje, jer je bez toga veoma teško raditi na unapređenju prava, sloboda i bezbjednosti naših građana”, kaže španski premijer Marijano Rahoj.
Na ulicama evropskih prijestonica i dalje se oštro reaguje zbog navodne rasprostranjene američke špijunaže.
“Trebalo je ranije da primijete šta se događa. Sramota je što naša vlada nije uradila mnogo da to zaustavi”, kaže jedna stanovnica Berlina.
“To je užasno. Niko ne voli da bude prisluškivan u kući i to je ono što su oni uradili. Prijatelji su samo kada im to odgovara”, smatra stanovnik Madrida.
“Mislim da prisluškuju sve. To rade zbog svojih interesa, tako da kada kažu da su naši saveznici, za mene je to izdaja povjerenja”, ogorčen je jedan gradjanin Londona.
Šef NSA, Kit Aleksander međutim tvrdi da su podatke prikupljale obavještajne agencije u tim zemljama, a zatim ih dijelile sa Sjedinjenim Državama.
"Da budem savršeno jasan - to nisu informacije koje smo prikupili o evropskim državljanima. To su informacije koje smo mi i naši NATO saveznici prikupili da bi odbranili naše zemalje i podržali vojne operacije.”
Da su svjetski lideri ranije znali za prisluškivanje uvjeren je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
“Nije mi zanimljivo da komentarišem tu temu. Siguran sam da su uglavnom svi znali sve ili da su barem mogli da nagađaju. Sva ova buka nastala je zašto se javno priča o stvarima, koje su se obično držale u tajnosti. Razumijem, međutim, licemjerstvo fraze: “mi ne radimo ništa što drugi ne bi uradili.”
U aktuelnu debatu uključio se i Vatikan, koji je saopštio da nema saznanja da je američka bezbjednosna agencija prisluškivala telefonske razgovore Svete stolice, o čemu je izvijestio jedan italijanski časopis. Među 46 miliona poziva koje je NSA prisluškivala u Italiji od decembra prošle do januara ove godine, bili su i oni koji su išli preko Vatikana, prenio je časopis Panorama.
