Linkovi

Kontra-efekat ruskog pritiska u Ukrajini

  • Tatjana Vorožko

Kako u Ukrajini odrasta prva post-sovjetska generacija, čini se da u zemlji sve više prevladava pro-evropski stav.

Od raspada Sovjetskog Saveza 1991., Ukrajina pokušava da pronađe svoj identitet, balansirajući između Rusije i Zapada. Međutim, kako odrasta prva post-sovjetska generacija, čini se da u zemlji sve više prevladava pro-evropski stav.

Ukrajina i Evropska unija bi u novembru ove godine trebalo da potpišu Sporazume o pridruživanju i slobodnoj trgovini, što bi Kijev dodatno udaljilo od ruskog uticaja. Rusija pokušava da to spriječi, ali njene metode, kako smatraju pojedini eksperti, imaju potpuno suprotan efekat.

Da bi Sporazumi o pridruživanju i slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom bili potpisani, ukrajinski parlament mora da usvoji zakonodavni okvir kojim bi se zakoni zemlje uskladili sa evropskim standardima. Pro-evropski orijentisan, bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko smatra da je to poslednja šansa za Ukrajinu.

"Ovu priliku nećemo imati za godinu, dvije ili deset. Postoji veliki broj nedostataka, počev od izbornog sistema, sprovođenja zakona, problema dvostrukih standarda u vladavini prava, nezabilježene korupcije i mnogih drugih. Sve ove probleme moguće je međutim riješiti samo u kontekstu približavanja Evropi.”

Evropska unija takođe zahtijeva da se okončaju politički motivisana suđenja i da se oslobodi bivša premijerka Julija Timošenko. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da je prekršeno njeno pravo na pošteno suđenje, Timošenko se i dalje nalazi u zatvoru na osnovu optužbe za zloupotrebu položaja. Bivši američki ambasador u Ukrajini, Stiven Pajfer, kaže da je oslobađanje bivše premijerke od ključne važnosti.

"Ukoliko nisu spremni da urade nešto povodom slučaja Timošenko, biće veoma teško, na osnovu onog što sada čujemo, dobiti odobrenje većine članica Evropske unije za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju.”

Rusija, koja želi da zadrži Ukrajinu u svojoj sferi uticaja, nudi alternativu: pridruživanje Carinskoj uniji. Kijev ne bi morao da ispuni nikakve uslove, imao bi slobodnu trgovinu sa Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom i plaćao bi nižu cijenu za ruski prirodni gas.

Moskva je prošlog mjeseca blokirala uvoz iz Ukrajine, čiji pojedini proizvodi iznenada nisu zadovoljavali ruske standarde bezbjednosti i kvaliteta ili su nailazili na druge poteškoće prilikom carinske provjere. Anders Aslund iz Petersenovog instituta u Vašingtonu smatra da je riječ o određenoj vrsti pristiska.

"Rusko ponašanje pokazuje da je situacija veoma ozbiljna. S obzirom na to da oko četvrtine ukrajinske trgovine otpada na Rusiju, ta zemlja ima veliki uticaj. Ukrajina je već četiri kvartala u recesiji, dok bruto društveni proivod zemlje pada od jedan do dva odsto po tromesečju, tako da je finansijska situacija veoma loša. Zato je predsjednik Putin izgleda odlučan da natjera Ukrajinu da se povinuje ruskim zahtjevima."

Ukrajinski političari zbog toga traže tješnje veze sa Evropskom unijom, obećavajući da će, što je prije moguće, ispuniti sve uslove. Evropljani pak oštro protestuju zbog ruskih poteza prema susjedima koji traže partnerstvo sa Evropom. Švedski ministar inostranih poslova Karl Bilt kaže:

"Poslednjih nekoliko nedelja svjedoci smo brutalnog ruskog pritiska na partnerske zemlje, kakav nismo vidjeli dugo vrijeme. Mislim da, između ostalog, to rade zato što je pažnja svjetske javnosti usmjerena na Siriju, zbog čega smatraju da njihovi postupci neće biti mnogo primjećeni. Zato je važno da ovdje pokrenemo to pitanje.”

Ruski uticaj na Ukrajinu nije ograničen na trgovinu. Kremlj takođe ima snažnu političku, medijsku i vjersku prisutnost. Metju Rodžanski, direktor institute “Kenan” vjeruje da će Rusija nastaviti da utiče na ukrajinsku politiku i nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju.

"Čak i kada Ukrajina potpiše Sporazum o pridruživanju, ekonomija bude bilježila stalan rast, obrazovanje postane rasprostranjenije, a ljudi budu imali više veza sa zapadom, kao i sa istokom, strahujem da će uvijek postojati mogućnost ruskog destruktivnog miješanja u razvoj ukrajinske države, ili će je postojati dovoljno dugo da taj razvoj bude disfunkcionalan.”

Uprkos tome, mnogi Ukrajinci su po svemu sudeći spremni za približavanje Evropi.

"Naravno da biram Evropsku uniju zato što poštuje ljudske vrijednosti. Rusija samo želi da porobljuje. Niko vam ne bi nametnuo dobre stvari.”

Prema novom istraživanju javnog mnjenja, 41 odsto Ukrajinaca podržava priključenje Evropskoj uniji, dok je 31 odsto za Carinsku uniju.
XS
SM
MD
LG