Linkovi

Nepomirljivi stavovi Obame i Putina

  • Glas Amerike

Ruski predsednik Vladimir Putin prolazi pored brazilske predsednice Dilme Rusef i američkog predsednika Baraka Obame na samitu G20 u Sankt Peterburgu.

Ruski predsednik Vladimir Putin prolazi pored brazilske predsednice Dilme Rusef i američkog predsednika Baraka Obame na samitu G20 u Sankt Peterburgu.

Predsjednik Obama rekao je da je sa ruskim predsjednikom imao iskren i konstruktivan razgovor, ali je priznao da ne vjeruje da će on promijeniti rusko protivljenje stranoj intervenciji u Siriji.

Američki predsjednik Barak Obama i njegov ruski kolega Vladimir Putin nisu danas uspjeli da prevaziđu razlike u pogledu eventualnog vojnog napada na Siriju nakon razgovora na marginama samita G20 u Sankt Peterburgu. Obama je pokušao da pridobije podršku lidera najvećih svjetskih ekonomija za intervenciju, za koju Putin smatra da je nelegalna i da bi dalje destabilizovala region Bliskog istoka.

Predsjednik Obama rekao je da je sa ruskim predsjednikom imao iskren i konstruktivan razgovor, ali je priznao da ne vjeruje da će 20-to minutni susret na marginama samita G20 promijeniti rusko protivljenje stranoj intervenciji u Siriji. Suočen sa dubokim podjelama među svjetskim liderima i na domaćem tlu u pogledu vojne akcije, Obama je na konferenciji za novinare u Sankt Peterburgu ipak ostao pri stavu o opravdanosti te mjere.

“Drska upotreba hemijskog oružja, za koju je odgovoran Asadov režim, nije samo sirijska tragedija, već i prijetnja globalnom miru i bezbjednosti. Sve veća upotreba tog oružja prijetnja je za sirijske susjede, Tursku, Jordan, Liban, Irak i Izrael. Takođe prijeti da destabilizuje Bliski istok.”

Predsjednik Obama naglasio je da je postojao jedinstven stav da je u Siriji upotrijebljeno hemijsko oružje, te da vjeruje da je za većinu lidera na samitu bio prihvatljiv zaključak da je za to odgovorna Asadova vlada.

Da ste anketirali lidere sinoć, uvjeren sam da bi većina rekla da je veoma vjerovatno i da su prlično uvjereni da je Asadov režim upotrijebio hemijsko oružje. Podjele nastaju u pogledu Ujedinjenih nacija. Određen broj zemalja, kao stvar principa, vjeruje da odluka o vojnoj akciji mora biti donijeta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Moj stav, koji je dijelio i određen broj ljudi u sobi, je da imajući u vidu paralizovani Savjet bezbjednosti u pogledu ovog pitanja i ukoliko smo ozbiljni u pogledu poštovanja zabrane o upotrebi hemijskog oružja, da je onda međunarodna reakcija neophodna i da neće biti rezultat akcije u Savjetu.”

Obama je podsetio da je američko angažovanje u Drugom svetskom ratu, Kosovu i Ruandi u svoje vreme bilo nepopularno, ali se pokazalo kao "ispravna odluka".

"Intervencija na Kosovu je bila veoma nepopularna, ali, posle svega, smatram da je bila ispravna odluka, i medjunarodnoj zajednici treba da bude drago što smo zajedno uradili pravu stvar."

Obama je najavio da će se u utorak veče obratiti američkom narodu, te da će nastaviti da se konsultuje sa Kongresom u pogledu rezolucije kojom se odobrava vojna akcija. Odbio je međutim da spekuliše da li će, u slučaju da zakonodavci glasaju protiv njegovog plana, ipak napasti Siriju.

"Stavio sam to pitanje pred Kongres zašto što nisam mogao da iskreno tvrdim da je Asadova upotreba hemijskog oružja protiv nevinih civila, žena i djece, predstavljala direktnu prijetnju za Sjedinjene Države.”

Hemijski napad je, prema ocjeni Vladimira Putina, međutim bio provokacija opozicionih boraca u Siriji koji primaju stranu podršku. Putin je ponovio da bi svaka strana intervencija u toj zemlji bila nelegalna.

“Želim da vas podsjetim da je upotreba sile protiv suverene države moguća samo ako je riječ o samooodbrani i kao što svi znamo Sirija ne napada Sjedinjene Države. Prema odluci Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, oni koji djeluju drugačije sebe stavljaju iznad zakona”.

Stav Rusije dijeli i Kina, čiji je predsjednik Ši Đinping tokom susreta sa američkim kolegom poručio da bi sirijska kriza trebalo da bude riješena poliitčkim sredstvima, a ne vojnom akcijom. Generalni sekretar UN-a Ban ki-Mun takođe je upozorio protiv dalje militarizacije sukoba.

Britanski premijer Dejvid Kameron naglasio je međutim da postoji vrijeme kada je možda neophodno djelovati bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

"Ukoliko kažemo da može biti reakcije samo ako je odobri Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, onda u stvari stavljamo našu spoljnu politiku i moral u ruke Rusije i njenog potencijalnog veta.”

U zajedničkom saopštenju, koje je Britanija potpisala sa Sjedinjenim Državama, Australijom, Kanadom, Francuskom, Italijom, Japanom, Južnom Korejom, Saudijskom Arabijom, Španijom i Turskom, poziva se na snažan međunarodni odgovor na situaciju u Siriji. Uz napomenu da je Savjet bezbjednosti već dvije godine “paralisan” u pogledu sirijske krize, u saopštenju se poručuje da svijet ne može da čeka na beskonačne neuspjele procese koji samo mogu da dovedu do većih patnji civilnog stanovništva u Siriji i regionalne nestabilnosti.

I dok rastu tenzije u pogledu Sirije, američki državni sekretarijat naredio je povlačenje dijela diplomatskog osoblja iz Libana i odobrio dobrovoljnu evakuaciju iz konzulata u turskom gradu Adani. Takođe je upozorio američke državljane da izbjegavaju putovanje u Liban i da budu na oprezu u pogledu mogućeg nasilja u Turskoj. Nastavljeno je i gomilanje oružanih snaga u Sredozemnom moru. Rusija je danas poslala još jedan brod, sa nepoznatim teretom, ka sirijskoj obali.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG