Linkovi

Evropski parlament istražuje špijunsku aferu


Parlamentarni Komitet za ljudske slobode počeo je razgovore sa novinarima i ekspertima za internet kako bi sagledali ozbiljnost špijunske afere.

Nakon što je pred ljetnju pauzu Evropski parlament izglasao rezoluciju kojom se, pored ostalog, traži ozbiljna istraga povodom špijunske aktivnosti američke Agencije za nacionalnu sigurnost na evropskom tlu, danas je parlamentarni Komitet za ljudske slobode počeo svoj dio posla - razgovore sa novinarima i internet ekspertima kako bi sagledali ozbiljnost i dubinu špijunske afere.

Koliko duboko seže špijuniranje Evropljana - njihovog privatnog života, posla, finansijskih transakcija, socijalnih kontakata? U strahu da se nazire tek vrh ledenog brijega, članovi parlamentarnog komiteta su danas, nastojeći steći sliku o razmjerima problema, imali priliku čuti različite izvore.

"Svaki paket informacija ili samo njegov dio koji prolazi kroz Veliku Britaniju, prolazi kroz sistem Tempora i tamo staje, kako sam čuo, tri do četiri dana. Taj sistem, kombinovan sa špijunskim Prism softverom daje mehanizam kakav svijet nikada ranije nije vidio", kaže istraživački novinar, Alan Apelbaum.

"Ulaze u vaše kompjuterske sisteme - prema onome što tvrdi Vašington post, oko 10 hiljada sistema je tako kompromitovano od strane Agencije za nacionalnu sigurnost i to samo upotrebom Gene Programa. Postoje i drugi programi koje poznajem, koji su nepoznati javnosti...biće otkriveni onda kada na meti budu imali ljude koji nisu teroristi."

"Ova nova stvar u špijuniranju je da se špijunira cijela populacija, za mene to izgleda sasvim novo i o tome se nije dovoljno razgovaralo - to je nešto o čemu bi svi, počev od predsjednika Amerike naniže trebali razgovarati", rekao je putem video linka glavni urednik Gardijana, Alen Rasbridžer.

Medjutim, nisu Amerikanci iznimka u špijuniranju - sada na svjetlo izlaze i drugi, ništa manje aktivni u tom poslu:

"Postoji sistem koji može da udje u veliku bazu podataka koju drži najveći server u Francuskoj, što znači da su francuske špijunske organizacije, po zakonu, slobodne da udju u tu bazu podataka kada žele", kaže novinar francuskog Le Monda, Žak Foloru.

Komitet Evropskog parlamenta pred sobom ima podužu listu sagovornika u budućem toku istrage - neće, naravno, biti zaobidjeni predstavnici američkih vlasti, evropski zvaničnici, kao ni vrhunski eksperti u ovoj oblasti. Špijunska priča se nastavlja...
XS
SM
MD
LG