Predsednik Fridom hausa (Freedom House) Dejvid Krejmer očekuje da se američki predsednik Barak Obama lično pridruži osudama montiranog sudskog procesa.
Američki eksperti koji se bave rusko-američkim odnosima i pitanjima ljudskih prava oštro su kritikovali presudu suda u Kirovu koji je ruskog opozicionara Alekseja Navalnog osudio na pet godina zatvora za krađu drvne građe i nanošenje štete jednoj lokalnoj fabrici.
Dejvid Krejmer, predsjednik Fridom hausa (Freedom House), za Glas Amerike kaže kako je presuda protiv Navalnog još jedan sramotan primjer kršenja ljudskih prava. Uočavamo, kaže Krejmer kako postoji jasan obrazac obračuna sa aktivistima civilnog društva i opozicionarima u Rusiji, sa svakom mogućom prijetnjom Putinovom nastojanju da zadrži vlast.
"Ovo je način na koji Putin i njegovi pajtaši pokušavaju da Navalnog smjeste u zatvor na pet godina na osnovu besmislene optužbe. Ovo je totalna farsa u kojoj Navalnom nije bilo dozvoljeno čak ni da izvede svjedoke odbrane. Ne biraju se, dakle, sredstva da se ukolone sve potencijalne prijetnje režimu", kaže Krejmer.
Predsjednik Fridom hausa očekuje da se američki predsjednik Barak Obama lično pridruži osudama montiranog sudskog procesa jer je, kako kaže, u pitanju novi stepen kršenja ljudskih prava u Rusiji, viši nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
"Nije dovoljno da ambasador SAD u Rusiji, portoparol Stejt dipartmenta ili Bijele kuće osude ovaj čin. To mora da učini predsjednik Obama jer u protivnom Vladimir Putin neće ozbiljno shvatiti. Takođe smatram da bi sudiju i sve koji su na strani tužilaštva bili umiješani u proces trebalo staviti na listu Magnitskog, koja i postoji da bi se u Americi sankcionisali ruski funkcioneri koji učestvuju u kršenju ljudskih prava".
Krejmer i ističe da bi sankcije imale više efekta kada bi i ih primjenila i EU.
U razgovoru za Glas Amerike, direktor Kenan Instituta pri Centru Vudro Vilson, Metju Rožanski medjutim, ističe kako i pored nespornog uticaja slučaja “Navalni” na prilično zahladnjele odnose SAD i Rusije, Amerika ne bi trebalo da pretenduje da riješava probleme kršenja ljudskih prava u Rusiji.
“Problem sa tezom da Amerika ne čini dovoljno da zaštiti ljudska prava u Rusiji je to što mnogi Rusi, uključujuci i one koji apsolutno ne podržavaju Putina i njegov politički sistem, ne žele da ih Amerika brani i da odlučuje o tome ko bi , kako i na koji način trebalo da bude zastićen. Upravo je Navalni primjer, on je jedan od onih koji nisu nikada nisu javno željeli podršku Zapada”, kaže Rožanski i dodaje:
“Mislim da ovo nije problem koji bi Amerika trebalo da riješava, ovo je problem koji bi Rusija trebalo da riješi. Ovo je pitanje nesigurnosti Putinovog režima. Pitanje kako omogućiti tranziciju iz sistema u kojem sve odluke zavise od volje jednog čovjeka koji upravlja niz vertikalu moći, do sistema u kojem on i oni koji od njega direktno zavise mogu slobodno prepustiti vlast onima koje Rusi izaberu na demokratski način. To je problem koji Amerika ne može da riješi. Moramo da razumijemo situaciju, jer ona utiče na naše odnose”, zaključuje Rožanski.
Ipak, Dejvid Krejmer ističe da bi predsjednik Obama mogao da uputi konkretniju poruku i zaprijeti nedolaskom na septembarski samit Grupe 20 vodećih svjestskih ekonomija čiji će domaćin u Sankt Petersburgu biti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Senatori traže da se Navalni oslobodi
Senator Kardin
“Politička presuda Alekseju Navalnom nastavlja da okreće Rusiju ka mračnim danima Sovjetskog saveza i oružju tiranije naspram legitimnih branilaca ljudskih prava” objavio je senator iz Merilenda, Bendžamin Kardin, autor liste Magnitskog i kopredsjedavajući Američke Helsinške komisije. “Navalni se bori za zemlju koju voli. Montirane optužbe i presude političkim oponentima, kritičarima i svima koji žele bolju budućnost samo će osnažiti kampanju protiv korumpiranih zvaničnika koji blatantno izdaju povjerenje Ruskognaroda. Navalni mora da bude oslobođen i neozlijeđen”, poručio je Kardin.
Senator Džon Mekejn iz Arizone, veliki kritičar Vladimira Putina, kaže da “bi presuda Navalnom mogla da se okarakteriše kao farsa da nije tako duboko tragična, posebno za Rusiju". "Putinova vlada ove ljude (Navalnog i Magnickog) tretira kao kriminalce, ali slobodni svijet zna ko su oni: ruske patriote, sluge istine i pravde i budući lideri svoje zemlje", objavio je Mekejn uz zahtjev da se Navalni i svi ostali politički zatvorenici u rusiji odmah oslobode.
I senatori Marfi i Viker takođe su okarakterisali presudu kao politički motivisanu i zatražili da se navalni oslobodi.
