Linkovi

Hosino: Sirija podstiče sukobe u susednim zemljama


Pensiunan di Krimea mengambil uang pensiun mereka, yang sekarang mulai dibayarkan dalam mata uang rubel Rusia, di kantor pos Simferopol (25/3). (AP/Alexander Polegenko)
Pensiunan di Krimea mengambil uang pensiun mereka, yang sekarang mulai dibayarkan dalam mata uang rubel Rusia, di kantor pos Simferopol (25/3). (AP/Alexander Polegenko)

O bezbednosnoj situaciji u širem regionu Bliskog istoka Glas Amerike razgovarao je sa političkim analitičarem Omarom Hosinom.

O bezbednosnoj situaciji u širem regionu Bliskog istoka Glas Amerike razgovarao je sa političkim analitičarem Omarom Hosinom. Prvo pitanje odnosilo se na razloge nedavnih izraelsko-palestinskih sukoba u Pojasu Gaze.

Hosino: “Od kako je Hamas silom preuzeo kontrolu nad Gazom 2007. godine dolazi do sve češčih i oštrijih suskoba izmedju Palestinaca na toj teritoriji i Izraela. Nakon što je podignut zaštitni bezbednosni zid izmedju Izraela i Zapadne obale, samoubilački napadi protiv Izraela su drastično smanjeni, tako da su glavni palestinski napadački mehanizam postale rakete. Sve učestaliji i brojniji raketni napadi na Izrael izazvali su najnovije oštro vojno reagovanje jevrejske države. Iza svega stoji sledeća logika: Palestinci smatraju da Izrael nije naklonjen arapskoj mirovnoj inicijativi, dok je velika većina Palestinaca podržava. Pema toj inicijativi predvidjeno rešenje su dve države, izraelska i palestinska, dok bi istočni Jerusalim bio prestonica Palestine, uz pravično rešenje za izbegličko pitanje. Ali, to su istovremenoi glavni elementi koji pothranjuju nezadovoljstsvo Izraela i podstiču konflikte. S druge strane, nedostatak progresa o ovim ključnim pitanjima intenzivira sukobe i smanjuje mogućnost postizanja sporazuma.“

Glas Amerike: Da li bi situacija u Siriji mogla da dovede do otvaranja konflikta izmedju Izraela i Irana?

Hosino: „Strategija sirijskog režima u pogledu Izraela i Zapada je da podstiče sukobe u susednim zemljama, i da se kasnije predstavi kao jedina opcija koja takve situacije može da reši. Takav scenario se dešavao u Libanu, uključujuči i atentat na premijera Rafika Haririja 2005. zatim priliv pripadnika Al Kaide iz Sirije u Irak, nakon američke invazije, radi destabilizacije te zemlje i napada na američke interese. Interesantno je da Damask smatra da bezbednost Sirije znači i bezbednost i stabilnost Izraela, a paradoksalno je da i u Izraelu vlada takvo mišljenje medju nekim analitičarima. U pogledu otvorenog sukoba izmedju Izraela i Irana, mislim da bi takav konflikt izazvao šire regionalne sukobe.“

Glas Amerike: Da li mislite da postoji mogućnost jednostranog izraelskog napada na Iran?

Hosino: „Još od Bušove administracije, Vašington je jasno stavljao do znanja Izraelu da ne napadne Iran bez saglasnosti SAD. Adminstracija predsednika Obame sledi tu politiku, stavljajući naglasak na sankcije, diplomatsku izolaciju i pregovore. Uprkos kontinuiranim nagoveštajima da je vojna opcija na stolu, ona je u stvari opcija poslednjeg izbora. U svetlu naglog pogoršanja iranske ekonomije zbog sankcija, Vašington se nada da će diplomatija dobijati sve veću ulogu. Mada Izrael često ukazuje da će zadržati pravo da napadne Iran, Sjedinjene Države vrše pritisak u suprotnom smislu ukazujući da bi iznenadni napad na Iran, bez prethodne saglasnosti Vašingtona, doveo do ozbiljnih problema u odnosima dve zemlje.“
XS
SM
MD
LG