Linkovi

Đukanović: Iz Vašingtona sa mnogo više optimizma

  • Milena Đurđić

Premijer Crne Gore Milo Đukanović u razgovoru uživo u "Otvorenom studiju" Glasa Amerike govori o poseti SAD, očekivanju pozivnice u NATO i krizi u Ukrajini.

Glas Amerike: Da li ste tokom razgovora u Vašingtonu stekli utisak da je Vašington spreman da da zeleno svetlo za upućivanje pozivnice Crnoj Gori za članstvo u NATO-u na samitu u Velsu?

Đukanović: „Program posete bio je bogat i svi razgovori su bili veoma sadržajni i prijateljski sa primjetnom dozom poštovanja za ono što je partnerstvo koje je izgrađeno u jednom teškom periodu naše novije političke istorije. U periodu u kojem je Crna Gora, po kazivanju zvaničnika Amerike, bila oaza multietničke demkratije na Balkanu i u tom perriodu u kojem su SAD predvodile napore međunardone zajednice na uspostavljanju mira na prostoru bivše Jugoslavije.

U tom periodu smo zajedno postigli mnogo, sačuvali smo mir u Crnoj Gori, sačuvali smo multietničku demokratiju kao nadu i model u regionu u cjelini, pomagali smo demokratskoj opoziciji Srbije da krene u proces demokratizacije te države, zajednički smo ipak došli do nekih riješenje koja su obezbjedila da se pitanje državno pravnog statusa Crne Gore razriješi na demokratski način uz puno poštovanje strogih demokratskih pravila, dakle neuobičajeno za region u kojem mi živimo. Na kraju, kroz reforme koje smo realizovali u proteklih osam godina, Crna Gora je zauzela poziciju zemlje koja predvodi kolonu zapadno balkanskih država na putu evropskih i evro-atlantskih integracija.

Svijest o tome u Vašingtonu, rekao bih, veoma snažno postoji i kao rezultat toga postoji i poštovanje za ono što je Crna Gora uradila na vlastitoj demokratizaciji, na vlastitim reformama i što je uradila kao pozitivan primjer za druge u regionu. Kao što znamo, posao nije završen ni u regionu ni u Crnoj Gori. Sledeći izazov sa kojim se Crna Gora suočava je da sa samita NATO-a u Velsu dobijemo poziv za članstvo. Mi smo u prethodnom periodu veoma vrijedno radili na nekim prioritetnim pitanjima na kojima je NATO zajednica institirala, kada je u pitanju ispunjavanju naših obaveza iz NATO agende i ja sam nedavno na Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu bio u prilici da predstavim progres.

Zadovoljan sam recepcijom onoga što je bilo naše saopštenje na toj važnoj adresi. Mislim da mogu da kažem da smo jedan važan dio posla obavili. Ipak, učinilo mi se da je potrebno nastaviti sa naporima, prije svega sa naporima na završavanju preostalog dijela naših obaveza ali i sa naporima da na svim važnim NATO adresama poboljšamo, da kažem senzibilnost za ono što su naša očekivanja od NATO samita. Jednostavno, učinilo mi se da je potrebno pojačati pažnju uopšte za naše aspiracije. Čini mi se da u ovom trenutku, iz objektivnih razloga, tema proširenja svakako nije pod potrebnom pažnjom svih najvažnijih članica NATO-a i ovo je bio napor koji smo uložili sa tom namjerom da pojačamo interesovanje vašingtonske adrese, imajući u vidu i njen značaj ali i njenu mogućnost uticaja na druge važne adrese koje opredjeljuju NATO politiku i ono što će biti dnevni red NATO samita u Velsu.

Zadovoljan sam načinom na koji se razumio taj naš napor na svim najvažnijim adresama u Vašingtonu, završno sa potpredsednikom SAD Džozefom Bajdenom. Mislim da smo obavili dobar posao i kroz ovu posjetu učvrstili međusobno povjerenje, partnerstvo i prijateljstvo i ja iz Vašingona odlazim sa mnogo više optimizma.

Glas Amerike: Da li ste dobili i podršku koju ste zatražili?

Đukanović: Da. U razgovorima koje smo imali, defitivno je saopšteno da SAD, ne samo da razumiju već podržavaju ambiciju Crne Gore da postane dio NATO-a. Naravno, sa svih tih adresa je jasno saopšteno da moramo nastaviti sa realizacijom zahtjevnih reformi i, one koji nas podržavaju da kažem dodatno osnažimo argumentima, to jest rezultatima u reformama, koje ćemo realizovati i u narednim mjesecima. Međutim, ono što je najvažnije, ovdje smo čuli riječi podrške za našu aspiraciju da već iz Velsa dobijemo poziv, dakle čuli smo nešto što nam se činilo da je nedostajalo tokom prethodnih mjeseci.

To nas veoma ohrabruje da nastavimo sa svojim aktivnostima i da očekujemo da će inicijativom Vašingtona, i na drugim važnim NATO adresama, porasti interesovanje za temu proširenja, da će to biti tačka dnevnog reda na samitu u Velsu, a onda je na nama. Mi se ne plašimo onoga što je do nas. Kao što smo i do sada, po mom mišljenju, uspješno realizovali najvažnije reforme u četiri oblasti, vladavini prava, reformi bezbjednosti, reformi odbrane i vojske i podrške javnosti, tako ćemo i narednih mjeseci nastaviti progres na ovim pitanjima koja defintivno predstavljaju glavnu temu crnogorske državne politike i da ćemo tim rezultatima osnažiti namjeru naših ključnih partnera, počev od Vašingtona, da nam i finalno otvore vrata na samitu u Velsu.

Glas Amerike: O kojim konkretno rezultatima je riječ?

Đukanović: Pomenuo sam četiri prioritetne oblasti na kojima NATO savez insistira već izvjesno vrijeme i na kojima Crna Gora veoma vrijedno radi. Mislim da je ono što sam predstavio kao naša dostignuća u Briselu i od strane naših partnera ocijenjeno kao ozbiljan progres. Kao što znate, u najvažnijoj oblasti vladavine prava mi smo otvorili pregovaračka poglavlja sa Evropskom Unijom, koja insistira upravo na tim temama kao prioritetnim temama sledećih faza proširenja EU.

Izvršili smo ustavne promjene, usvojili smo nove zakone zbog kojih su i preduzete ustavne promjene, koji utiru put većoj nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i, da se ne bi sve u toj oblasti svelo na normativnu sferu, imamo i veoma konkretne rezultate o kojima je javnost obavještena posljednjih nedjelja gdje se pokazalo da je novi sistem već počeo da funkcioniše da pokazuje dobre rezultate i ono što je ohrabrujuće, neke od tih rezultata smo proizveli u tijesnom sadejstvu sa policijskim i pravosudnim organima susjednih država, u ovom slučaju sa Srbijom. Takođe napravili smo veoma ozbiljne pomake na planu reforme bezbjednosti.

Želim da kažem da smo u toj oblasti veoma tijesno sarađivali upravo sa SAD, pripremili akcioni plan reforma bezbijednosti, ubrzali određene procese, pripremili i sada je u fazi finalnog usvajanja u parlamentu, zakon o osnovama bezbijednosti koji treba da nam obezbijedi bolju koordinaciju, bolju sinhronizaciju rada raznih agencija u toj oblasti i vjerujemo time produktivniju zaštitu bezbjednosti građana Crne Gore i produktivniju pomoć generalnim naporima na uspostavljanju pouzdanije vladavine prava. Kada je u pitanju reforma u sistemu odbrane i vojske, prema ocijenama relevantnih adresa iz NATO-a, Crna Gora je na tom planu već ostvarila progres koji je kvalifikuje za članstvo.

Naravno ostaju određene obaveze, prije svega u pogledu daljeg narastanja vojnog budžeta u odnosu na crnogorski GDP, to se sistematski odvija iz godine u godinu i ono što je veoma važno, kao rezultat svega toga, i rekao bih ukupnih napora na ovom planu, raste podrška javnosti. Prije sedam, osam mjeseci je ta podrška javnosti mjerena procentom 31, 32 odsto. Prema posljednjem mjerenju u martu 2014. godine, 46 odsto naših građana podržava crnogorsko članstvo u NATO-u. Dakle, ostvariti progres od 15 procentnih poena za sedam, osam mjeseci zaista predstvalja, ne samo uspijeh nego i potvrdu da smo ispravno postupili kada smo izvjesno modifikovali svoju strategiju komunikacije sa javnošću i da je to dalo dobar rezultat, te zato, rekao bih, da sa pravom očekujemo poziv u uvjerenju da će se i nakon poziva nastaviti sa svim ovim aktivnostima i da će naravno na kraju podrška javnosti porasti preko 50 odsto.

Glas Amerike: Koliko situacija u Ukrajini i fokus na evropskoj bezbjednosti doprinose poboljšanju šansi Crne Gore da postane članica NATO-a?

Đukanović: Tu su mišljenja podijeljena. Imate i unutar veoma upućene javnosti, vrlo suprotstavljene stavove. Jedan stav kaže da sada nije vrijeme za proširenje i da se treba osvrnuti unatrag i vjerovatno raditi na konsolidaciji postojeće zajednice i imate one koji, upravo krizom u Ukrajini, pravdaju svoje stavove da treba obrzati proces proširenja NATO-a. Mi smo na stanovištu da treba nastaviti sa jednom osmišljenom i ofanzivnom politikom širenja evroatlantske zone bezbjednosti.

To znači da svako treba da ispuni svoje obaveze. Ne tražimo zbog krize u Ukrajini neke prečice ili popuste u pogledu ispunjavanju standarda. Ponoviću, vrlo ažurno ispunjavamo obaveze i ubjeđen sam da ćemo u narednih nekoliko mjeseci ispuniti i ono što je preostalo i biti spremni da odgovorno, uoči samita NATO-a u Velsu, kažemo mi smo spremni.

Ali jednako tražimo da aktuelna NATO zajednica ne skloni na potpunu marginu svoje pažnje pitanje proširenja zbog krize u Ukrajini. Mi mislimo da treba dovesti u vezu ta dva problema. Nije kriza u Ukrajini početak krize u odnosima NATO-a i Rusije. Oni koji bolje prate globalnu bezbjednosnu situaciju mogli bi se vjerovatno vratiti na problem koji je nastao u Siriji, Iranu i tako dalje.

Dakle, kao što to nije početna tačka u nastajanju te krize, dosta je realno pretpostaviti da to nije ni završna tačka. Prema tome, Balkan je ostao kao jedno pitanje nedovršene arhitekture. Nakon krize koju smo imali na prostoru Jugoslavije, mnoga su pitanja unaprijeđena ali su mnoga pitanja ostala otvorena. Kao neko ko živi tamo i poznaje balkanske bezbjednosne i političke prilike, sklon sam da ustvrdim da je ključno pitanje Balkana, pitanje bezbjednosti i stabilnosti.

Lično, povlačim znak jednakosti između balkanske stabilnosti i integracije. Za mene pitanje svih pitanja, kada je riječ o Balkanu, nastaviti proces ujedinjenja Evrope i proces širenja NATO-a. Zato mislimo da je ovo dobar trenutak, da zemlja koja je ispunila uslove, svojim primjerom potvrdi da je proces proširenja NATO-a živ. U ovom slučaju to je Crna Gora. Mi bi smo voljeli da i neke druge države ispune uslove i kvalifikuju se za poziv ali čini nam se da, ako se to i ne dogodi, ako se sve svede na jedno slovo, na Crnu Goru, to ne treba da bude razlog da odlažemo to pitanje. Mislimo da ono što treba da se dogodi, bolje da se dogodi prije nego kasnije, a na nama je da stvorimo uslove da se to dogodi i ja sam optimista u tom pogledu.
XS
SM
MD
LG